I nakon decenije još ih zovu novim članicama EU

Sljedeće nedelje navršava se deset godina od dosad najvećeg proširenja Evropske unije na 10 novih zemalja članica, koje u EU i nakon cijele decenije  još nazivaju novim članicama.

Prije deset godina, 1. maja 2004. godine tadašnjoj 15-članoj Evropskoj uniji pridružilo se osam bivših komunističkih zemalja – Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija te dvije sredozemne ostrvske države Malta i Kipar. Stanovništvo EU-a povećalo se za 73 miliona, od kojih je polovina Poljaka, a Unija je dobila devet novih službenih jezika.

Tri godine poslije, 1. januara 2007. pridružile su se Bugarska i Rumunija, a 2013. ulaskom Hrvatske broj članica EU-a narastao je na 28.

Sve osim Slovenije poboljšale BDP

U proteklih deset godina sve su se nove članice, neke manje, a neke više uspješno uklopile u EU.

Šest od deset novih članica uvelo je zajedničku valutu euro, najprije Slovenija koju su slijedili Kipar i Malta, zatim Slovačka, Estonija i Latvija. Sve su, osim Kipra, ušle u schengenski prostor.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Po podacima Eurostata za razdoblje od 2001. do 2012., sve nove članice, osim Slovenije, popravile su svoj BDP po glavi stanovnika, mjeren kupovnom moći u odnosu na evropski prosjek.

Najveći skok ostvarila je Litvanija, koja je za 20 postotnih poena popravila svoj BDP per capita po kupovnoj moći s 52 posto 2004. godine, na 72 posto 2012. godine. Slijedi Slovačka s 19 posto, s 57 na 76 posto, zatim Latvija sa 17 posto, 47 na 64 posto, Poljska za 16 posto, s 51 na 67 posto, Estonija za 13 posto, s 58 na 71 posto.

Ostale su zemlje imale nešto skromnije rezultate u tom segmentu – Malta je podigla svoj BDP za 6 posto, s 80 na 86 posto, Mađarska za 4 posto, sa 63 na 67, Češka za tri posto, sa 78 na 81 posto, a Kipar za 1 posto, s 91 na 92 posto.

Jedino je u Sloveniji BDP per capita po kupovnoj moći pao s 87 posto 2004. na 84 posto 2012.

Teško je procijeniti koliko je članstvo u EU uticalo na kretanje BDP-a. Ilustracije radi, BDP per capita po kupovnoj moći u Hrvatskoj narastao je u tom razdoblju u odnosu na evropski prosjek za šest posto, s 56 posto 2004. godine na 62 posto 2012.

Prema procjeni Erste banke, četiri zemlje Višegradske grupe – Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, koje zajedno imaju 64 miliona stanovnika ili 13 posto stanovništva EU28, predstavljale su 2004. samo 3,7 posto BDP-a današnje Unije od 28 članica, a 2013. njihov BDP činio je 5,4 posto od EU28.

BDP per capita po kupovnoj moći u zemljama Višegradske grupe narastao je s 49 posto evropskog prosjeka 2004. godine na 65 posto 2013. godine.

Nakon zamora, očekuje se širenje na Crnu Goru i Srbiju

Analitačari Erste banke procjenjuju da je članstvo u EU povećalo prosječno za jedan posto godišnje rast BDP-a u tim zemljama, to jest da bi rast bio manji za jedan posto da su te zemlje ostale izvan EU-a.

Ubrzo nakon toga kruga proširenja, “velikog praska” kako ga nazivaju u istoriji širenja EU na nove zemlje, slijedilo je razdoblje tzv. umora od proširenja.

Sljedeće proširenje prema svim procjenama ne treba očekivati prije kraja ove decenije. Perspektivu članstva imaju sve države zapadnog Balkana, a prve na redu trebale bi biti Crna Gora i Srbija.

S Turskom se vode pristupni pregovori još od 2005., ali i dalje nije jasan konačan cilj tih pregovora.

Check Also

Spoljnotrgovinska robna razmjena 2,94 milijarde, najveći partner Srbija

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za period januar – decembar 2021. godine, prema preliminarnim …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *