Švedska – tamo su ljudi pametni i zdravi….

Na sjeveru Evrope, za razliku od juga, u praksi se isprobavaju drukčije ideje o radnom vremenu. Manje rada za isti novac, najednostavnije je objašnjenje eksperimenta kojeg je lansirala gradska uprava švedskog Geteborga. Za zaposlene u gradskoj upravi uvode šestosatno radno vrijeme. Smanjenje dnevne satnice za dva sata, a time i nedeljne satnice za 10 sati, neće se odraziti na plate zaposlenih. Oni će za 30 sati nedjeljno primati istu platu kao što su je primali dok su radili 40 sati. Naime, želja gradskih vlasti je da s manjim opterećenjem radnika smanje bolovanja, podstaknu učinak na radnom mjestu, a, napokon i uštede novac državi. 

“Smatramo da je vrijeme da se u našoj zemlji pruži šansa ovom pokušaju”, izjavio je Mats Pilhem, zamjenik gradonačelnika Geteborga švedskom novinskom portalu The Local. Kako je objasnio, gradska uprava biće ogranizovana kroz dva odjeljenja – eksperimentalnu i kontrolnu grupu. Zaposlenici jedne grupe radiće šest a druge osam sati, i za svoj rad primaće platu jednaku onoj prije skraćenja radnog vremena. Na kraju će uporediti rad grupa i pokušati da utvrde ima li nekih razlika i kolike su one.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

“Očekujemo da će osoblje pribjegavati rjeđim bolovanjima, kao i da će se oni koji budu radili kraće psihički i fizički osjećati bolje«, rekao je Pilhem. Ipak, on se nada i da bi skraćeno radno vrijeme moglo da otvori i nova radna mjesta, jer se uvjerio da zaposleni koji rade osam sati često imaju manji radni učinak. On, pritom, navodi i kako u nekim djelatnostima, poput njege starijih lica, nije problem u manjku radne snage već u činjenici da se, nakon dugih smjena, smanjuje radni učinak radnika.

Već viđeno

Potez gradske uprave Geteborga nije neko čudo koje već nije viđeno. Ranija istraživanja radnog učinka smanjenja radnog vremena na zdravlje radnika pokazalo je niz koristi. Osim činjenice da su radnici produktivniji, odnosno efikasniji, istraživanja su pokazala i da se s kraćim smjenama smanjuje broj grešaka u konačnom proizvodu. Kraći radni dan je Švedska u prošlosti više puta testirala u različitim sektorima. Uticaj skraćenog radnog dana posmatran je i u Finskoj, Norveškoj, kao i u Japanu.

Njemačka je još jedna od zemalja koja pribjegava smanjivanju satnice radi povećanja zaposlenosti. S druge strane, Švedska, Finska, Norveška i Japan su za takvim mjerama posezali kako bi vidjeli kakav uticaj kraći rad ima na zdravlje radnika i njihovu produktivnost. Japanska istraživanja bazirana su na 6,5 sati rada dnevno. Danas,sve više mladih ljudi u Japanu ne želi da radi duže od osam sati. Pokazalo se da nakon 6,5 sati rada efikasnost radnika pada.

Zemlje koje eksperimentišu sa smanjenjem radnog vremena to rade u poslovima koji su ili izuzetno zahtjevni – recimo, u proizvodnji – ili su monotoni. Na primjer, tu je riječ i o administraciji i administrativnim poslovima, gdje se radnje ponavljaju. Smanjenje grešaka, kao i bolje psihofizičko stanje radnika logična je posledica kraćeg radnog vremena, jer je tijelu potrebno slobodno vrijeme za odmor i “reparaciju” to jest obnavljanje.

Opasni prekovremeni sati

Koliko je vrijeme odmora bitno, jasno je na osnovu svih podataka o štetnosti prekovremenog rada, rada u smjenama i noćnog rada koji, prema istraživanjima, mogu ozbiljno ugroziti fizičko i psihičko zdravlje. Poseban problem današnjice predstavljaju prekovremeni sati jer radnici, u strahu od gubitka radnog mjesta, pristaju da rade koliko se to od njih traži. Stres, jedna od bolesti savremenog čovječanstva povezuje se i s pritiscima na radnom mjestu. Pad koncentracije, hronični umor, bolesti srca, visok krvni pritisak – samo su neke od posledica jurnjave na poslu i sve brojnijih sati rada.

Da mi, ipak, probamo…

“Mislimo da je trenutak da Švedska zabilježi pravi pogodak” , rekao je Mats Pilhem, koji je, osim što je zamjenik gradonačelnika Geteborga, i član švedske lijeve partije, Vänsterpartiet.

On je dodao da je geteborška fabrika automobila nedavno testirala šestočasovno radno vrijeme i – “rezultati su bili ohrabrujući”.

Opozicija u ovom gradu na zapadu Švedske snažno je reagovala na sprovođenje ovakvih testova.

Marija Riden iz partije ‘umjerenjaka’ Moderat, koji takođe sejde u gradskom vijeću, rekla je da je “ovaj predlog nečastan i populistički trik a uoči izbora koji su tu, odmah iza ugla”. Ona je dodala da ne misli kako bi takav potez mogao imati bilo kakvog uticaja na kvalitet obavljanja radnih zadataka.

Pilhem je, međutim, rekao kako ovaj plan testiranja skraćenog vremena nije ništa novo .

“Na ovome smo dugo radili i nismo planirali da ovo bude (naš) izborni adut”, rekao je on. “Ovi ljudi (koji nas kritikuju) oduvijek su bili protiv skraćenja radnih sati.”

U raznim dijelovima Švedske već je i ranije eksperimentisano sa kraćim radnim vremenom, iako ovaj koncept tek treba da pusti korjena.

Ova mjera dolazi u sklopu novog francuskog sporazuma o radu, kojim se zaposlenima nalaže da izbjegavaju provjeru svojih profesionalnih imejlova i mobilnih telefona nakon radnog vremena, dok poslodavci imaju zakonsku obavezu da radnicima obezbijede da ne budu pod pritiskom, i da ne budu pod presijom ‘kako bi držali korak s brzinom rada tokom radnog vremena”.

Ana Kut, šef za socijalnu politiku pri britanskom tink tenku ‘Fondacija za novu ekonomiju’, pozdravila je ove predloge gradske uprave Geteborga.

“Kraćim radnim vremenom stvarate radnu snagu koja je stabilnija i posvećenija poslu. Postoje indicije da skraćenjem radnog vremena možete napraviti uštede”, dodala je ona, navodeći eksperiment u Juti gde je radnicimaj u javnom sektoru dat trodnevni vikend .

Prema podacima OECD, postoji korelacija između kraćeg radnog vremena i veće produktivnosti. Grci se, među svim članicama OECD, ubrajaju u najteže i najveće radnike, koji ostvare više od 2.000 radnih sati godišnje – u poređenju sa 1.400 Njemaca. Grčki radnici, međutim, imaju 70% manju produktivnost od svojih ‘Teutonskih’ kolega.

Međutim, opozicioni političari kritikuju ovaj potez kao jeftin trik kojim žele da dobiju predizbornu kampanju, tvrdeći da je ovakva radna politika u Švedskoj isprobavana i ranije – ali bez uspjeha.

Tokom 16 godina, oko 250 zaposlenih u savjetu Kirune, grada na švedskom sjeveru, radilo je šestočasovnu smjenu. Ipak, ova politika napuštena je 2005. godine, nakon izveštaja koji je otkrio da kraće radno vreme nije uticalo na bolje zdravlje i produktivnost.

Test s uvođenjem kraćih smjena primjenjen je i na osoblje jednog bolničkog odjeljenja u Stokholmu, ali se od njega odustalo pošto su zaposleni iz drugih odjeljenja ogorčeno reagovali. Treći pokušaj primjene kraćih smjena odnosio se na zaposlene u sektoru brige o djeci – ali je otkazan jer je napravio još veće troškove.

bif.rs

Check Also

“Intenzivna njega” za 25 banaka u Njemačkoj zbog pranja novca

Njemački finansijski regulator Bafin formirao je odjeljenje “intenzivne njege” putem kojeg trenutno brine za 25 …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *