Obje stope poreza na dodanu vrijednost u Sloveniji povećaće se s 1. maja, čime vlada želi nadomjestiti manjak prihoda od 200 miliona eura u ovoj godini, nastao nakon što je ustavni sud prošle sedmice u cijelosti poništio zakon o porezu na nekretnine.
Prijedlog da se opšta stopa PDV-a podigne sa sadašnjih 22 na 24 posto, a snižena stopa s 9,5 na 10 posto prihvatilo je vođstvo vladajuće koalicije, a vlada će ga prihvatiti već na sjednici u četvrtak, pišu u ponedjeljak slovenački mediji.
Ministar za finansije Uroš Čufer izjavio je da je povećanje stope PDV-a u sadašnjoj situaciji jedini izlaz koji ima “ekonomsku logiku” te da je ocijenjeno kako bi alternativna rješenja, poput uvođenja posebnog kriznog poreza ili smanjivanja socijalnih prava ili penzija bila neprihvatljiva, prenosi ljubljanski dnevni list “Dnevnik”.
Opozicija poziva na ostavku premijerke Bratušek
Premijerka Alenka Bratušek, koju opozicija poziva na ostavku zbog odluke ustavnog suda, izjavila je da to ne namjerava učiniti te da je uvjerena kako će porez na nekretnine prije ili kasnije morati biti uveden.
Glavni razlog zbog kojega je ustavni sud poništio u parlamentu potvrđeni zakon bila je sporna metodologija kojima je država odredila cijene nekretnina. Ustavne sudije jednoglasno su ocijenili da su ključne odredbe zakona o nekretninama neustavne. U svojoj odluci ustavne sudije su upozorili da je porez na nekretnine u osnovi opštinski porez, dok zakon sredstva u pretežnoj mjeri dodjeljuje državnom budžetu, što je problematično jer država mora osiguravati finansijsku održivost lokalnih zajednica.
Javni dug Slovenije dosegao 25,3 milijarde eura
Slovenački dug s krajem prošle godine iznosio je 25,3 milijarde eura, objavio je u ponedjeljak slovenački zavod za statistiku.
Zaduženost se lani popela na 71,7 posto nacionalnog BDP-a, a do kraja ove godine po prognozama statističara povećat će se na 28,8 milijardi eura, odnosno 80,9 posto BDP-a.
Kao glavne razloge za takvo povećanje zaduženosti statistički ured naveo je postupak sanacije vodećih slovenačkih banaka tokom kojega se loši krediti komercijalnih banaka prebacuju na tzv. “lošu banku“, dokapitalizaciju državnih banaka s više od 3,5 milijardi eura, veliki budžetski i javno-finansijski deficit te činjenicu da država ove godine mora servisirati veliki dio dospjelog duga, odnosno glavnice i kamata.
Planirani proračunski deficit za ovu godinu iznosi 1,479 milijardi eura, odnosno 4,2 posto BDP-a, u što je uključena najavljena dokapitalizacija dviju banaka – Abanke i Banke Celje. Bez dokapitalizacije tih banaka ovogodišnji bi deficit iznosio 3,2 posto BDP-a.
