Banka je tako u razdoblju od oktobra do decembra 2013. otpisala ukupno 9,3 milijarde eura goodwilla, pri čemu najveći dio otpada na poslovanja u Italiji, Austriji i srednjoj i istočnoj Evropi (CEE). Time je vrijednost goodwilla na kraju prošle godine svedena na 3,5 milijardi eura, koliko je otprilike iznosila u 2004.
“Neorganski rast rezultirao je gomilanjem značajnog iznosa goodwilla, od čega je u razdoblju od 2006. do 2012. otpisano 10,3 milijarde eura”, navodi se u bančinom izvještaju.
Banka je u četvrtom tromjesečju 2013. izdvojila i 9,3 milijarde eura za rezervacije za nenaplative zajmove, čime je njihov iznos više nego ušesterostručen u odnosu na prethodno tromjesečje.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Unicreditovi rezultati pokazuju dosad najdramatičnije čišćenje bilansa neke banke u eurozoni uoči stres testova koje će u najvećim bankama sprovesti Evropska centralna banka (ECB).
Bančini prihodi su u četvrtom tromjesečju iznosili šest milijardi eura, što na godišnjem nivou predstavlja povećanje od 5,2 posto. Operativni troškovi iznosili su 3,9 milijardi eura i smanjeni su na godišnjem nivou za 1,7 posto.
UniCredit je prošlu godinu zaključio je neto gubitkom od 14 milijardi eura, nakon neto dobiti od 865 miliona eura u 2012. Prihodi su iznosili 24 milijarde eura i manji su 4,1 posto nego u 2012. Operativni troškovi gotovo su stagnirali, na 14,8 milijardi eura.
Stopa adekvatnosti kapitala (CET1) definisana prema postroženim međunarodnim regulatornim standardima Basel III, koji u cjelosti stupaju na snagu tek 2019., iznosila bi na kraju 2013. 9,4 posto. Prema propisima koji stupaju u 2014. ona iznosi 10,4 posto. Stoga iz grupe poručuju da nema potrebe za dokapitalizacijom.
Izvršni direktor UniCredita Federico Ghizzoni danas je predstavio i novi strateški plan za razdoblje 2013-2018. godina.
“UniCredit procjenjuje da će u 2014. godini ostvariti neto dobit na nivou Grupe od približno dvije milijarde eura a u 2018. namjerava i više nego utrostručiti, na 6,6 milijardi eura”, kazao je Ghizzoni.
Grupa planira i ulaganja u iznosu 4,5 milijardi eura s ciljem podupiranja prihoda i dodatne uštede u visini 1,3 milijarde eura, navodi Ghizzoni u saopštenju. Među naglascima novoga strateškoga plana izdvaja se i planirani rast kreditiranja kompanija i građana radi podupiranja rasta ekonomija. (Seebiz)
