Parlamentarni odbor za ekonomiju raspravljao je danas o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima sa valutnom klauzulom, koji su predmet spora Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) i Hipo alpe adria banke (HAAB) pred Osnovnim sudom u Podgorici. Konsultativnom saslušanju prisustvovali su bankarski ombudsman Halil Kalač, te predstavnici Centralne banke, Udruženja banaka, Ministarstva finansija, CEZAP-a i HAAB.
Direktorica CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da su podigli tužbu u ime 320 klijenata, navodeći da su građani „uz pomoć obmanjujućih reklama dovedeni u zabludu“.
-Oni su se našli u haosu, jedan broj njih nije mogao da vraća kredite, Banka je sav rizik prevalila na klijente. Ljudi su upali u živi pjesak, što više pokušavaju da se izvuku sve više upadaju- navela je ona.
Koordinator projekta CEZAP-a Dragan Senić, inače jedan od korisnika kredita, je istakao da ih niko nije tjerao u Hipo alpe adria banku, koja je reklamirala najpovoljnije stambene kredite sa kamatnom stopom od 5,45 odsto.
-Mi smo ušli u klasično dužnićko ropstvo. Ako je čovjek 2007 i 2008. uzeo kredit od 120.000 eura i dosad vratio 70.000 eura, on u ovom momentu treba da vrati skoro 150.000 eura. Ko bi normalan to potpisao? Postavljam pitanje Centralnoj banci da li se HAAB zadužila u švajacraskim francima i ako jeste, da li su ta sredstva prenešena u Crnu Goru. Za razliku od centralnih banaka zemalja okruženja i MMF-a koji su upozoravali na njihovu štetnost, ovdje se o „švajcarskim“ kreditima govorilo kao o poželjnom bankarskom proizvodu. Potrošač je laik, a banka profesionalac- ne tražimo da nam HAAB bilo šta pokloni, već da nakon roka od 20 godina vratimo dva eura, a ne četiri eura banci za svaki pozajmljeni euro. U suprotnom će se ozakoniti klasično zelenašenje- pojasnio je Senić.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Bankarski ombudsman Halil Kalač precizirao je da se pedeset od ukupno 520 korisnika švajcarskih kredita njemu obratilo sa žalbom na uslove tog bankarskog proizvoda.
-Ovaj bankarski proizvod se morao plasirati na tržište kao proizvod izuzetno visokog rizika, zbog promjenljive glavnice i kamatne stope. Ja sam tražio da banka riješi problem sa kljentima, međutim iz banke mi je rečeno da se problem može rješiti isključivo na sudu. Nuđene su neke varijante produžetka otplate kredita, ali to klijentima nije odgovaralo. Predlagao sam i da se kredit obračuna u eurima i ukine valutna klauzula, ali ni to nije uvaženo- rekao je Kalač.
Ovlašćeni zastupnik HAAB Vanja Mugoša istakao je da o zahtjevima korisnika švajcarskih kredita može odlučivati samo sud.
-Krediti u francima su odobravani sa promjenljivom kamatnom stopom. Libor za CHF je 2007, iznosio 2,1 odsto, uz maržu od 4,1 odsto. Odobrena su 693 kredita, neki su vraćeni, a svi koji ga vraćaju otplaćuju najjeftiniji kredit u regionu sa 4,1 odsto kamate, što je duplo bolje od kredita koji se odobravaju u eurima. Takođe, nijesu svi korisnici kupili nekretnine, neki su koristili pozajmljeni novac za refinansiranje postojećih kredita. Po važećim zakonskim propisima banka je imala pravo na zaključenje ugovora sa valutnom klauzulom, što ni tužioci ne spore, a evidentno je i da banka nije mogla predvidjeti kretanje kursa švajcarskog franka i eura.Klijenti su znali za rizike koji mogu nastati promjenom kursa i potpisali su izjave o tome. U regionu su donijete odluke koje se tiću samoinicijativne promjene kamatne stope od strane banke, što HAAB nikad nije uradila. Mislim da pozivanje na region nema nikakve veze sa ovim slučajem i ponavljam da samo sud može donijeti odluku, kakva god da bude- kazao je Mugoša, napominjući da su nekretnine, založene za kredite 2007. i 2008, u međuvremenu dvostruko ili trostruko izgubile na tržišnoj vrijednosti.
Mugoša istakao je da niko nije mogao pretpostaviti da će franak drastično ojačati.u odnosu na euro.
-Ako prvi čovjek banke podigne kredit pod istim uslovima kao i durgi klijenti, onda ne možemo govoriti o marketingu banke. Da je danas drugi odnos eura i franka, u suprotnom smjeru, ne bi sjedjeli ovdje jer nas ne bi zanimalo što je banka izgubila na fluktuaciji kursa. Marža HAAB je, kad bi se vratili svi krediti, bila dovoljna za pokriće troškova. Centralne banke regiona imaju druge ingerencije u odnosu na CBCG. Da ovaj problem riješi sud je upravo bio zahtjev klijenata- istakao je Mugoša.
Mirko Radonjić iz Udruženja banaka podvukao je da se mora voditi raćuna da je banka radila i sa klijentima koji su se zaduživali u eurima po duplo većoj kamatnoj stopi, koji se rješavanjem ovog problema mogu dovesti u neravnopravan položaj.
Ovlašćeni zastupnik CEZAP-a Vladan Đuranović naglasio je da je binto da sud utvrdi da li su klijenti imali potpunu informaciju vezano za uslove kredita i pita se zašto izjave o preuzimanju rizika nije potpisala banka, već isključivo potrošači.
-Što se tiče retroaktivnog dejstva, postoji javni interes da se ono prihvati, iako znam da je to nepopularno. Ako ostane valutna klauzula, ovi ljudi će i dalje biti diskriminisani- poručio je Đuranović.
Advokat CEZAP-a Dragomir Ćalasan kazao je da HAAB zloupotrebila valutnu klauzulu u smislu sticanja ekstraprofita.
-Grupa zelenaša iz Klagenfurta je smislila ovu prevaru, pa su onda to prebacili u tranziciona podrućja (Srbija, Hrvatska, BiH, Crna Gora). Ubijeđen sam da mnogi u HAAB nijesu znali da je riječ o spekulativnim kreditima. Indikativno je da problem sa švajcarskim kreditima nije prisutan u Austriji ili npr. Njemačkoj. Nejasno je i zašto postoji devizna klauzula, jer se obično uvodi u državama se nestabilnom valutom. Mi smo imali njemačku marku pa euro, pa je samim tim prestala potreba za valutnom klauzulom- uvjeren je Ćalasan.
Mladen Bojanić (Pozitivna) kazao je da je iznenađen što se predstavnici ministarstava ekonomije i pravde nijesu pojavili na današnjem saslušanju, kritikujući pasivnu ulogu Centralne banke koja je ranije poručila da se ne može miješati u spor banke i klijenata.
-Interesantno mi je zašto je ova bankarska praksa zabranjena u Austriji, a dozvoljena u Crnoj Gori. Takođe je zanimljivo da banka nije ni minimalno pokušala da smanji svoju maržu kako bi olakšala poziciju klijentima. Da li je prilikom svakog odobravanja kredita potpisana izjava o preuzimanju rizika, ili je to rađeno naknadno? Izvještaj bankarskog ombudsmana je sveobuhvatan sa predlogom rješenja i mislim da predstavlja iskorak u dobrom pravcu- ocijenio je Bojanić, uz konstataciju da HAAB nigdje nije navela da je njen bankarski proizvod rizičan.
Damir Šehović (SDP) složio se sa Bojanićem da se institucije sistema nijesu dovoljno uključile u rješavanje ovog problema.
-Centralna banka se morala uključiti, jer je to njena funkcija po Ustavu i zakonu. Odobravanje kredita sa valutnom klauzulom jeste zakonit posao i to nije sporno. Da li je ovaj postupak HAAB sprovela na zakonit način biće utvrđeno u sudskom postupku. Važnije od samog ishoda sudskog spora je da pokušamo da nađemo izlaz iz ove situacije- jedan od pravaca je naravno i sudski postupak, a alternative su izmjene zakonske regulative sa retroaktivnim dejstvom, ili dogovorom između dvije strane. Treba tražiti zajednički izlaz iz ove situacije, tim prije što je valjana argumentacija obje strane. Niko ovdje ne traži da se sklopljeni krediti proglase ništavnim, već da se nastave otplaćivati po normalnijim uslovima- naglasio je Šehović.
On je dodao da je odboru bilo lako izbjeći ovu temu, ali da je CBCG između ostalog zadužena za stabilnost finansijskog sistema, „što znači da je morala da se uključi u ovaj problem“.
-Kako su se druge Centralna banke uključile, evo na stolu imamo mišljenje Narodne banke Srbije? Bilo je prostora da se uključi i Ministarstvo finansija. Najlakše je stajati po strani- konstatovao je Šehović.
Srđan Milić (SNP) je rekao da građani od institucija nijesu dobili zaštitu jer nije bilo inicijativnosti, „a dobro je što problem nije rješavalo Ministarstvo finansija koje oprašta milionske poreske dugove“.
-Ne bježim od retroaktivnosti, jer ovdje je neko nekome uzeo pare i ugrozio mu egzistenciju. Mi valjda treba da štitimo ljude i od njih samih, u slučaju da su potpisali izjave o preuzimanju rizika. Građane Crne Gore košta 50 miliona eura to što CBCG ne želi da naplati takse od banaka- saopštio je Milić.
Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović (SNP) podvukao je da se rješenje mora naći, ističući da je bilo i nenamjenskih trošenja kredita, ali da su to pojedinačni slučajevi.
-Od situacije kad je francuski franak ojačao 60 odsto prema euru klijenti su otplačivali tu razliku, a faktički se glavnica duga ne smanjuje. Banke bi trebale da dijele teret krize. Nije rješenje svrstati ove kredite u kategoriju nekvalitetnih. Osim dogovora banke i klijenata, može da se ide na Ustavni sud, koji je dužan da se oglasi kad je u pitanju javni interes, ili da čekamo ishod sudskog spora- naveo je Damjanović.
Nikola Bašanović (CBCG) je podsjetio da regulator ne želi da se miješa u nadleđnost suda, što je propisano u ugovorima u kreditu u slučaju bilo kakvog spora.
-Nezadovoljni smo što su ljudi dospjeli u ovakvu situaciju, ali ingerencije CBCG nam ne dozvoljavaju da se miješamo u spor- objasnio je Bašanović.
Jedna od preporuka CBCG je, po riječima Svetlane Đurović, bila da se rrestrukturiraju obaveze klijenata, dok je Bašanović naglasio da regulator shodno zakonu ne može navesti koliko je HAAB uzela novca od matične banke u švajcarskim francima, jer je to bankarska tajna.
Proces po tužbi CEZAP-a protiv HAAB trebalo bi da počne krajem marta. (portalanalitika.me)
