Privreda Rusije stagnira: Ekonomisti očajni, Putin ih ne sluša

Dodajte komentar

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije poslušao ekonomiste da se devizne rezerve koriste za podsticanja sve slabijeg rasta domaće privrede.

Najviđeniji ekonomisti iz Ruske akademije nauka (RAN) ove sedmice su, poslije višečasovnog razgovora sa predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštili da je on pažljivo saslušao sve njihove predloge, ali nije prihvatio ključni zahtjev- da se devizne rezerve koriste za podsticanja sve slabijeg rasta domaće privrede.

Ruska privreda bi, prema vladinoj projekciji, ove godine trebalo da raste po stopi od približno 2,5 odsto, ali je zamjenik ministra ekonomskog razvoja, Andrej Klepač, već upozorio da privredna ekspanzija u prvom kvartalu neće premaštii jednoprocentni nivo i da preti “dalja stagnacija i pad”. 

Klepač je, doduše, rekao i da u slučaju pozitivnog razvoja događaja tokom drugog i trećeg kvartala, ipak može doći do nešto jače ekspanzije, dok ekonomisti RAN tvrde da tekuća vladina ekonomska politika nije uopšte usmjerena na postizanje privrednog razvoja i zbog toga traže da se “hitno promijeni novčano-kreditna politika Centralne banke Rusije (CBR)”.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

“Ukoliko ekonomija na dobija potreban novac, tada ne može ni da raste”, rekli su eksperti RAN Putinu, predlažući da ruska vlada i CBR otpočnu projektno finansiranje, naročito u prerađivačkoj industriji, s tim da se takva sredstva daju po prihvatljivim i niskim kamatnim stopama.

Ogromne sume iz deviznih rezervi zemlje, a riječ je o desetinama milijardi dolara, sada su uložene u američke i hartije od vrednosti drugih najrazvijenijih zapadnih zemalja koje “odbacuju” minimalnu kamatu, dok se istovremeno ruske firme zadužuju u inostranstvu po višestruko većim interesnim stopama, ukazali su ekonomisti RAN Putinu, tražeći da se takva politika što prije prekine. 

Direktor Instituta RAN za privredne prognoze, Viktor Ivanter je, osim toga, upozorio da su lani ruske investicije opale 0,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, jer su izostala zamašnija ulaganja u velikim preduzećima sa većinskim udjelom države.

Ivanter i njegove kolege iz RAN smatraju da na duži rok, što će reći do kraja naredne decenije, Rusija neće moći da izdrži konkurenciju drugih ekonomski moćnih zemalja ako ne bude imala godišnji privredni rast od najmanje šest do osam odsto godišnje. 

Prema mišljenju ekonomista RAN, ruskoj ekonomiji se može desiti da na kraju, uslijed pogrešne novčano-kreditne politike, prođe kao onaj konj koga je gazda pokusao da nauči na život bez hrane, ali je životinja, “taman kad se privikla na taj tretman – uginula”. 

Ekonomisti RAN su naročito izrazili neslaganje, tokom tročasovnog razgovora sa Putinom, povodom vladine projekcije koja predviđa da će se Rusija 2030. godine suočavati sa istim problemima u privredi koji postoje i sada.

Takva “konzervativna varijanta dugoročnog privrednog rasta je neprihvatljiva”, mišljenja su ekonomisti RAN, a Putin kaže da ta projekcija u stvari još nije sasvim usaglašena i da se on “neći miriti” sa predloženim niskim stopama privredne ekspanzije.

Eksperti RAN su uvjereni da bi Rusija – koristeći dio zamašnih deviznih rezervi od približno 500 milijardi dolara, kao i podsticanjem stambene izgradnje putem masovnog kreditiranja, znatno većim ulaganjima u industrijsko-odbrambeni sistem zemlje, brzim razvojem informatike i atomske energije – mogla vrlo brzo da postigne visoke stope rasta, a da pri tome ne ugrozi makroekonomsku stabilnosti i spoljnu likvidnost.

Akademik Aleksandar Nekipelov smatra da su mnogi vladini funkcioneri nesposobni da rješavaju probleme za koje su zaduženi, i kao primjer je naveo predsjednicu ruske centralne banke, Elviru Nabiulinu, koja se oštro protivi novom modelu novčano-kreditne politike, ali sama nije u stanju da predloži ništa novo.

Nekipelov i njegove kolege navode primjer monetarnih vlasti SAD i Velike Britanije koje su, od izbijanja velike finansijske krize u 2008. godini, uložile hiljade milijardi dolara i funti sterlinga, u nastojanju da podstaknu rast svojih privreda, dok se u Rusiji to izbjegava pod izgovorom da je riječ “o drugom tipu ekonomije”.

“Ranije su nam govorili da su ekonomski zakoni za sve jednaki, a sada pričaju nešto sasvim drugo”, kažu kritičari ekonomske politike ruske vlade iz RAN, dok direktor “Sberbanke” German Gref javno izražava bojazan da bi masovna državna ulaganja u domaću industriju i druge grane rezultirala “ogromnom korupcijom”.

Ruski premijer, Dmitrij Medvedev, ranije je, dok je bio na funkciji šefa države, izjavio da su domaće banke i neke kompanije, naposredno poslije izbijanja globalne finansijske krize, potrošile ogromna sredstva, veća od 150 milijardi dolara, na spekulacije, umjesto da ih ulože u podsticanje privredne aktivnosti, a akademici RAN sada kažu da je najbolji lijek protiv korupcija jaka kontrola upotrebe investicionih sredstava.

“Osnujte odgovarajuću državnu strukturu, obavite njenu kapitalizaciju za račun viška deviznih rezervi, postavite tamo kontrolni savjet, sastavljen od predstavnika biznisa, koji će stalno provjeravati da li se odobrena sredstva koriste optimalno. Tada će se pojaviti novi proizvodi, a ni jedna suvišna rublja neće doći u ekonomiju”, poručili su ekonomisti RAN. (B92)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *