Finansijsko restrukturiranje: Ublažiće problem loših kredita

Centralna banka (CBCG) nema procjenu koliko će se smanjiti udio loših kredita kada počne primjena zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je još u fazi nacrta. Oni očekuju da će se na ovaj način ublažiti problem nekvalitetnih kredita u crnogorskom bankarskom sistemu, ali da ih neće potpuno eliminisati. Nacrt je na javnoj raspravi do 11. marta.

Posljednji podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da su na kraju prošle godine nekvalitetni krediti, odnosno krediti u čijem vraćanju postoje kašnjenja, iznosili 422,4 miliona eura što čini 17,5 odsto ukupno odobrenih kredita.

Svjetska banka je u dokumentu “Zaostala dugovanja u privatnom i javnom sektoru u Crnoj Gori” istakla da stalni rast zaostalih dugova privatnog sektora predstavlja najveći rizik za rast crnogorske ekonomije u srednjeročnom periodu koji bi mogao da ugrozi i finansijsku stabilnost. U ta dugovanja računaju se, između ostalog, i nekvalitetni krediti koji već petu godinu predstavljaju problem bankarskog sektora u Crnoj Gori.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Darja Milić iz Sektor za statistiku i istraživanja CBCG kazala je “Vijestima” da će zakonom o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju biti kreiran stimulativni normativni okvir koji podržava i podstiče restrukturiranje ekonomski održivih privrednih subjekata u vansudskom postupku, čime će se eliminisati razlozi za njihov stečaj.

“Ta rješenja doprinijeće podsticanju oporavka dužnika, odnosno korisnika hipotekarnih kredita koji se nalaze u finansijskim teškoćama, očuvanju stabilnosti finansijskog sistema i omogućavanju pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta”, kazala je Milić.

Firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita, koje banke do sada nijesu mogle naplatiti, država će omogućiti plaćanje poreskog duga na rate. Banke će u tim slučajevima biti oslobođene poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja. Uz to, platiće i manje poreza na dobit jer će im se kao rashos tretirati otpisivanje duga koje nastane prilikom restrukturiranja.

Nacrtom je definisano da Poreska uprava (PU) firmama omogući plaćanje dospjelog poreskog duga u šest mjesečnih rata za iznos do 100 hiljada eura, a iznad tog iznosa u 12 mjesečnih rata. PU će obustaviti i postupak prinudne naplate tog duga u slučaju da je on prethodno počet.

Milić je kazala da u strukturi nekvalitetnih kredita 70 odsto imaju nekvalitetni krediti i ostala potraživanja od sektora privrede, a sektor stanovništvo učestvuje sa oko 23 odsto.

Korist će prvenstveno imati banke, a trebalo bi i privreda

Visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima banaka je, prema riječima Darje Milić, od izbijanja finansijske krize najveći rizik po stabilnost bankarskog sistema.

Ona je navela da će koristi u postupku dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja imati prije svega banke, s obzirom na to da se kao rezultat sprovođenja tog postupka očekuje smanjenje njihovih potraživanja po osnovu nekvalitetnih kredita. U Vladi očekuju da će korist imati i privrednici jer će banke moći da daju više kredita.

“Dobrovoljnim finasijskim restrukturiranjem bankama će biti omogućeno da naplate svoja potraživanja, što bi se reflektovalo na smanjenje rizika u sistemu. Svaka banka samostalno odlučuje hoće li ili neće učestvovati u njemu, ali se očekuje da će većina banaka uzeti učešće u tom postupku”, kazala je Milić. (vijesti.me)

Check Also

Cijene nafte u porastu

Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle su danas usljed nadanja da će proizvođači sirove nafte …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *