Najjači “udar” globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine, ocijenio je viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.
„Dok god se posljedice krize budu osjećale u EU i regionu, one će se osjećati i u Crnoj Gori. Trajanje kriza nije lako prognozirati, ali ukoliko pođemo od iskustva Velike ekonomske krize mogli bismo indirektno procijeniti koliko traju ovako duboke krize. Velika ekonomska kriza je trajala od 1929. do 1933. godine. Međutim, njene posljedice su se osjećale još dugi niz godina, tako je u Americi prvi talas javnih radova (“New Deal”) pokrenut u periodu od 1934. do 1935. godine, a drugi talas od 1935. do 1938. godine“, kazao je Fabris u intervjuu Dnevnim novinama.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prema njegovim riječima najjači “udar” globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa Velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine.
„Ove godine očekujemo umjerenu stopu rasta BDP-a između dva i tri odsto, porast priliva SDI, opadanje nivoa budžetskog deficita i ubrzanje procesa pristupanja EU.
Na pitanjge gdje preporučuje da se Vlada zaduži Fabris je kazao da se bez ikakve dileme treba zadužiti tamo gdje se mogu dobiti najpovoljniji uslovi, odnosno najniža kamatna stopa. „Finansijsko tržište je vrlo turbulentno i u vrlo kratkom roku se mijeju uslovi i konkretnu odluku potrebno je donijeti u trenutku kada se bude pristupalo zaduživanju“, istakao je on između ostalog.
