Rukovodioci mogu biti ili autokrati ili demokrati

Dodajte komentar

Menadžerski se stil ne odnosi samo na upravljanje ljudima, nego isto tako i na planiranje, organizovanje i vrjednovanje ostvarenih rezultata, piše internet portal poslovniforum.hr.

Rukovođenje i upravljanje predstavlja interdisciplinarno područje koje ulazi u naučno područje organizacije i menedžmenta, komunikacija, ekonomije, informatike, pedagogije, sociologije i psihologije.

Menadžere kao preduzetnike u svojim preduzetništvima karakteriše ponašanje koje uvijek želi iskoristiti povoljnu preduzetničku priliku. Stil upravljanja može se definisati kao poseban način ponašanja menadžera u radnom procesu koji utiče na rezultate rada u određenoj organizaciji.  Jedna od tipičnih klasifikacija stilova vođenja polazi od toga da se oni mogu razvrstati prema korištenju autoriteta. Prema toj klasifikaciji razlikuju se autokratski, demokratski i laissez-faire stil vođenja.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Autokratski stil
Autokratski stil je takav stil vođenja gdje je sva vlast koncentrirana u rukama jedne osobe koja ima neograničenu moć u odlučivanju. Autokratski stil rukovođenja karakteriše rukovodioca koji sve aktivnosti planira sam i donosi sve poslovne odluke. U svom radu autokratski rukovodilac određuje zadatke za sve zaposlene i kontroliše njihovo izvršenje. Vođa-autokrat zapovijeda primjenjujući kazne i nagrade. Za ovaj su stil karakteristične jednosmjerne veze. Zadaci, odnosno nalozi, idu od managera prema podređenima. Oni koji zagovaraju ovakav stil vođenja drže da je njegova dobra strana što rukovodilac ima nadmoćan položaj, što mu povećava moć, a time i u većoj mjeri može uticati na izvršavanje zadataka pa i na proizvodnost i profitabilnost. Prednost ovog stila je obično stalna komunikacija sa zaposlenima i brzo izvršavanje radnih zadataka.

Demokratski stil
Nasuprot autokratskom stilu vođenja, nalazi se demokratski stil. Kod demokratskog je stila karakteristično da se saradnici uključuju u proces donošenja odluka. Zaposleni zapravo nisu podređeni, jer njih rukovodilac konsultuje, oni sudjeluju, odnosno participiraju u donošenju odluka. Demokratski stil rukovođenja karakteriše rukovodioca koji većinu aktivnosti planira sa rukovodećim timom i zajedno donose poslovne odluke. U svom radu demokratski rukovodilac podstiče kreativnost i inovativnost podređenih radnika i rukovodilaca, piše poslovniforum.hr.

Leissez-faire stil
Leissez-faire stil vođenja je zapravo vođenje s minimalnim uplitanjem menadžera u rad zaposlenih, koji u ovom slučaju imaju odriješene ruke i visoki stepen slobode odlučivati o vlastitom ponašanju u radu. Menadžer “odriješenih ruku” koristi svoju moć, ako je uopšte koristi, u vrlo maloj mjeri dajući podređenima visok stepen nezavisnosti u njihovim postupcima. Ovakve vođe dopuštaju podređenima da postave svoje vlastite ciljeve i odrede sredstva za njihovo ostvarenje. Zaposlenima je prepušteno samostalno određivanje ciljeve i određivanje sredstva za njihovo postizanje, a uloga se menadžera svodi na pomaganje, piše poslovniforum.hr.

Likertova skala

Postoje i druge teorije razlikovanja stilova npr. Likertova četiri stila upravljanja:

Ekstremno-autoritativan
Ovakav vođa je vrlo autokratski orjentisan, ima malo povjerenja u podređene, motiviše strahom i kaznom.

Benevolentno autoritativan
Vođe ovog stila imaju pokroviteljsko povjerenje u podređene, motivišu nagradom te samo ponekad kaznom i strahom, usvajaju neke ideje podređenih, ali sa čvrstom kontrolom.

Konsultativni
Vođe imaju veliko, ali ne potpuno povjerenje u podređene, obično pokušavaju iskoristiti ideje i mišljenja podređenih, a dopuštaju da se specifične odluke donose na nižim nivoima.

Participativno-grupni
Vođe ovog stila imaju u svim situacijama povjerenje u podređene, uvijek konstruktivno koriste ideje i mišljenja podređenih.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *