Globalne cijene hrane bile su u padu tri uzastopna kvartala, da bi u maju i junu porasle, približivši se istorijskom maksimumu, navodi se u izvještaju Svjetske banke (SB).
Neke zemlje sa visokom stopom siromaštva i slabim mrežama zaštite, na tu hroničnu nestabilnost odgovaraju povećanjem subvencija na hranu, ali to je često kontraproduktivno, pokazuje izvještaj SB o kvartalnim cijenama hrane.
„Loše osmišljeni programi subvencionisanja hrane, s nedovoljnom transparentnošću i odgovornošću u implementaciji, nisu od koristi siromašnima. Ti programi mogu biti veoma skupi i podložni korupciji i na njih se troše ionako mala fiskalna sredstva“, ocijenio je potpredsjednik SB zadužen za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje, Haime Saverda.
„Reforma takvih programa je prioritet da bi subvencije odlazile tamo gdje su najpotrebnije“, dodao je on.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Trenutne cijene žita oslikavaju očekivanja da će se svjetska proizvodnja ove godine oporaviti u odnosu na prošlogodišnji pad.
Cijene pirinča u skromnom su padu zbog niza faktora, navodi SB. Na njih je uticala dobra žetva na Tajlandu i u Vijetnamu, koja je nadoknadila uticaj povećane tražnje i pada zaliha u Indiji, Pakistanu, SAD i Južnoj Americi, prenosi Capital.
Neizvjesnost na međunarodnom tržištu i dalje postoji. Nedavni nepovoljni vremenski uslovi u sjevernoj i centralnoj Evropi, Rusiji i Kini mogli bi da utiču na očekivani oporavak proizvodnje žita.
Neizvjesna situacija u Egiptu takođe može uticati na međunarodno tržište, budući da je ta zemlja najveći uvoznik žita u svijetu.
Iako su cijene u periodu od februara do juna porasle, to je mahom bilo zbog kombinacije faktora, uključujući loše vremenske uslove, pad zaliha, devizna kolebanja i politiku javnih nabavki, zaključuje SB.
