Kriza: Samo Beograđani prodali 45 kilograma zlata

Dodajte komentar

Kao pečurke poslije kiše posljednjih godinu dana nikle su radnje koje otkupljuju zlato i srebro. Ima ih na gotovo svakom ćošku, gotovo više nego pekara, a kako se cijena zlata na berzama posljednjih godina gotovo učetvorostručila nema sumnje da su njihovi vlasnici napravili solidan biznis.

Vlasnici zlatara koji uz trgovinu imaju i svoju proizvodnju, nisu srećni što su dobili konkurenciju u ovakvim otkupnim radnjama.

Naime, većina novih učesnika na tom tržištu nema proizvodnju, iako bi to morali bar prema relativno novom Zakonu o kontroli predmeta od dragocjenih metala. Neki od njih su se snašli tako što su opremu kupili, ali je još nisu ni raspakovali, a takvima opet inspekcije ne mogu ništa jer su ispoštovali zakon.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

Gdje onda završi zlato koje otkupe oni koji se ne bave proizvodnjom? Zlatari koji su decenijama u tom zanatu, otkupljene dragocjenosti uglavnom koriste za svoju proizvodnju. Oni drugi ga prodaju, a veliki dio toga odlazi u inostranstvo.

Zlato se može izvoziti iz zemlje samo sa dozvolom Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine Republike Srbije. I to neobrađeno zlato, ono koje je u obliku poluproizvoda, praha, žica, traka, lomljeno, odnosno nemonetarno, kao i monetarno zlato.

U Ministarstvu kažu da je za uvoz i izvoz zlata obavezno pribaviti dozvolu, kao i da se prema Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju u Službenom glasniku mora objaviti spisak roba za čiji je uvoz ili izvoz potrebna dozvola.

Prošle godine je izdato devet dozvola za izvoz zlata i jedanaest za izvoz srebra. Izvezeno je 131,7 kilograma zlata u vrijednosti od 3,2 miliona eura, dok je izvezeno srebra u vrednosti od 2,2 miliona eura.

CIJENA koju oni plaćaju za gram zlata ili srebra varira, kako nam je rečeno, što od kretanja na berzi, što od komada koji onaj koji prodaje ima da ponudi. U Beogradu se ovih dana za gram plaćalo od 1.800 do 2.500 dinara u prosjeku. A biznis napreduje jer narod usled nemaštine poseže i za poslednjim adutima, porodičnim nakitom, zlatnim zubima, srebrnjacima ili zlatnicima. Otkupljivači ne biraju mnogo, ali će dobro zakinuti na lošijem komadu nakita. Iako ne postoje tačni podaci koliko se poslednjih godina otkupilo zlata od građana, prema nezvaničnim podacima, samo su beogradske zlatare tokom prošle godine otkupile nekih 45 kilograma zlata. (Kamatica.com)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *