Nepunu godinu nakon što je usvojen Zakon o investicionim fondovima, Ministarstvo finansija je pripremilo izmjene i dopune, odnosno nacrt zakona koji je na javnoj raspravi do 7. juna. Predstavnik fonda Mig Dragan Radusinović tvrdi da se zakon direktno odnosi na fondove Trend i Mig, dok predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović tvrdi da se radi o amandmanima koje su poslanici ranije predlagali. Predstavnici Miga će, kako je kazao Radusinović za ,,Dan” resornom ministarstvu dostaviti komentare na nacrt zakona.
Nacrtom zakona uvodi se nova obaveza KHOV-u da nadležnom sudu predlaže likvidaciju investicionog fonda, umjesto nadzornog odbora. To iz razloga što je, kako stoji u nacrtu, praksa pokazala da se radi o nepoštovanju izričite obaveze zakona obavezne transformacije. U slučajevima kada se zakon ne sprovodi kako je propisano, a društvo za upravljanje, nadzorni odbor i skupština akcionara fonda svojim činjenjem ili nečinjenjem prouzrokuju likvidaciju fonda, u tom slučaju likvidaciju ne mogu da sprovode društvo za upravljanje ni nadzorni odbor.
– Transformisali smo se u akcionarsko društvo prije stupanja na snagu novog zakona, odnosno 10. novembra 2011. godine, dok zakon važi od prošle godine – kazao je Radusinović, koji smatra da su predložene dopune ,,neka vrsta” retroaktivnog tumačenja zakona i traženje nečega za šta nema uporišta u Ustavu.
I sam zakon je predmet tužbe koji su fondovi zajedničkog ulaganja predali Ustavnom sudu, još prije donošenja tog zakona, o čemu još nije rješavano.
– Apsurdno je da preduzeće koje postoji dvije godine sad treba da se vrati na nešto što formalizuje zakon koji je na snagu stupio poslije transformacije fonda. Kako se to može riješiti, ne znam, niti znam tehniku izvođenja svega toga, a sami pravni postupak vraćanja na nešto što nikada nijesmo ni bili apsolutno ne mogu da razumijem. Vjerovatno će to biti predmet naših zahtjeva prema Ministarstvu finansija kao predlagača ove dopune – kazao je on.
Dopunama zakona predviđeno je da društvo za upravljanje zatvorenim investicionim fondom u transformaciji, proda fond strateškom investitoru, kao i nekretnine koje posjeduje.
– Jedan od razloga je da dio bivših fondova zajedničkog ulaganja nastave da postoje kao zatvoreni investicioni fondova u transformaciji bila je procjena da bi u tim slučajevima imali zadatak da restruktuiranjem društava u kojim fond ima više od 40 odsto akcija doprinesu saniranju stanja u ovim društvima – navodi se u nacrtu.
Predviđa se neograničena solidarna odgovornost za štetu pričinjenu postojećem fondu i akcionaru fonda uslijed neizvršavanja obaveza kao i mjera zabrane izbora ovlašćenih i odgovornih lica i osnivača društva za upravljanje za vrijeme od tri godine. Predviđana je i zabrana obavljanja poslova na tržištu hartija od vrijednosti. Nacrtom zakona predviđeno je i obavezno preduzimanje mjera prema odgovornim licima društva za upravljanje i fonda, ako ne postupe u skladu sa obavezama sprovođenja transformacije i ako ne upravljaju fondom u skladu sa zakonom i time na bilo koji način dovode u pitanje transformaciju fonda.
U nacrtu je navedeno da, imajući u vidu predložene programe transformacije sa jedne, i nivo raspoloživih sredstava za tu namjenu sa druge strane, postoji potreba da se omogući postojećim društvima da se prodajom fonda putem ulaska strateškog investitora ili prodajom privrednog društva postigne isti cilj. Prodaja je predviđena putem javnog tendera, u skladu sa pravilima koje bi propisala Komisija za hartije od vrijednosti. Nacrt daje veća ovlašćenja KHOV odnosno, da oduzme dozvolu za rad društvu za upravljanje.
Komentari na nacrt zakona još nijesu pristigli, kazali su ,,Danu” iz Ministarstva finansija.
Pokušavaju spriječiti zloupotrebe
Tri ključna problema fondova, kako se navodi u nacrtu su likvidnost, ograničenje ulaganja i zaloga, pa je novim članom zakona predviđeno da izvor sredstava bude i prodaja nekretnina. Prodaja je planirana putem javnog oglašavanja, kako bi se spriječile zloupotrebe.
– Fond i sada može da proda šta god hoće, niko mu ne brani, firmu, dio firme, dio akcija na berzi, a dopune se odnose na definisanje i utvrđivanje postupka kojim bi se to odvijalo, odnosno dostavljanje ponude za prodaju, na koju bi mogao neko drugi da reaguje. Nije to novina, to i sada postoji – kazao je „Danu” predsjednik KHOV-a Zoran Đikanović ističući da je cilj dopuna zakona postizanje veće transparentnosti u radu investicionih fondova.
