Nedavno istraživanje evropske agencije za zapošljavanje Career Cast pokazalo je da je posao novinara najgori koji možete imati, dok su na vrhu ljestvice najboljih zanimanja – aktuari.
Do tog istraživanja većina nas nije ni znala za aktuare, malu, dobro plaćenu grupu ljudi koji drmaju osiguravajućom scenom.
Aktuari su, ustvari, izuzetni matematičari, uglavnom s magistarskim odnosno poslijediplomskim studijama aktuarske matematike. O njihovim izračunima, procjenama rizika i analizi vaših podataka zavisi koliko ćete plaćati premiju za, na primjer, životno osiguranje.
Tri aktuarke
Iako su aktuari u svijetu zaposleni u brojnim kompanijama, od banaka i fondova do automobilskih kompanija, u Hrvatskoj ih je tek stotinjak i uglavnom su – aktuarke. Okupljene su u Hrvatsko aktuarsko društvo kojem je na čelu Irena Ročan, matematičarka s dugim stažom u Croatia osiguranju, koja je prva još u vrijeme bivše države i planske ekonomije, uvela aktuare.
Istraživanje Career Casta bilo je, stoga, izuzetna prilika da se susretnu novinar i aktuar, najgore i najbolje zanimanje. Aktuarke Irenu Ročan, Lidiju Pecigoš-Višnjić i Danicu Kovačić novinari Juternjeglista pitali su je li to, uistinu, najbolji posao na svijetu? Pogotovo ako se sastoji uglavnom od mnogima omražene matematike?
– Da, imamo najbolji posao na svijetu i volimo ga. Uvijek se računa nešto novo, o našim procjenama zavise milioni, a plata je iznad hrvatskog prosjeka za visokoobrazovane osobe. Nismo ni približno na cijeni kao u Evropskoj Uniji, ali stvarno nam je dobro – kaže nam Ročan, a njene kolegice spremno potvrđuju.
Sve – pet
Spomenuto istraživanje do aktuara kao najboljeg posla na svijetu došlo je uvažavajući brojne parametre – od stabilnosti radnog mjesta i visine mjesečnog dohotka, sve do radnih uslova i mogućnosti napredovanja.
Matematika je teška
Aktuarsko zanimanje pored svakog od tih kriterijuma dobilo je punu ocjenu. Uzmimo, naprimjer, mogućnost napredovanja.
– Aktuari zapravo sami upravljaju svojom karijerom. Tokom života možemo položiti desetine vrlo zahtjevnih ispita, no ne moramo. Sa svakim ispitom koji položimo stičemo višu kvalifikaciju i samim time smo više na cijeni. Neki su položili deset, neki trideset ispita, sami određujemo koliko želimo napredovati – govori Irena. Objašnjava da aktuara nema mnogo na tržištu dijelom i zato što je matematika težak studij, pa su uvijek na cijeni i posao im je gotovo zagarantovan.
Zanimljivo je da je više od devedeset posto hrvatskih aktuara ženskog pola. Sagovornice Jutarnjeg Lista objašnjavaju to time da se radi o “rudarskom” poslu koji zahtijeva mnogo rada i cjeloživotnog učenja, a muškarci preferiraju rukovodeće poslove.
Ko je bolji vozač?
Pa, iako su aktuarke žene, bez zadrške će pošteno izračunati da su žene sklonije manjim saobraćajnim nesrećama od muškaraca.
No, zato muškarci, kada se sudare, naprave puno veću štetu. I na osnovu takvih podataka o učestalosti šteta, aktuari će računati kolika mora biti premija osiguranja da osiguravač ne bi bio na gubitku.
Rad aktuara nadzire finansijski regulator Hanfa, koji im može oduzeti i licencu ako se utvrdi da je neka njihova pogrešna procjena rezultirala velikim gubicima. No to se, zapravo, ne događa jer su aktuari izuzetno dobro obrazovani i, poput svakog matematičara, imaju izvrsne načine provjere svojih izračuna.
Posao, naravno, uvijek nose i doma jer, kažu, kada računanje uđe u krv, matematički procesi u glavi se odvijaju čak i dok kuvaju ručak. No ove, kako će za sebe neopravdano reći – “autistične matematičarke” – uživaju u svakom trenutku, a matematički modeli, funkcije i krive njima su bolja zabava od bilo čega na svijetu.
‘Da su nas slušali, krize u ekonomiji ne bi bilo!’
Da su se aktuarske procjene bolje slušale, do goleme svjetske finansijske krize i recesije možda ne bi ni došlo. Naime, tržište pogođeno krizom sve više shvata da su aktuari izvrsni kada je riječ o procjenama rizika bilo koje vrste. Aktuarka Danica Kovačić tako je na čelu čitavog jednog odjeljenja koje se bavi procjenama rizika svake vrste. Rizik je, kaže, sve, ali njen je posao da i precizno izračuna koliki je taj rizik i treba li se u njega upustiti. Načelo – ko riskira, profitira, ona će u pravilu prihvatiti, ali tek nakon što pomno suoči sve elemente rizika i dođe do tačnog podatka je li to, zapravo, tačno načelo.
Jutarnji List
