Pad tražnje za evropskom valutom usljed neizvjesnog rezultata sastanka finansijskih lidera eurozone. Cijena zlata na najnižem nivou od 2011. godine nakon informacije o dogovoru Kipra i EK o prodaji dijela zlatnih rezervi.
Cijena zlata na svjetskim berzama umanjena je ove sedmice zbog rješavanja situacije na Kipru, iako iz te zemlje negiraju ove navode.
Informacija o dogovoru Kipra i Evropske komisije da bi zvanična Nikozija, zbog finansijske pomoći mogla prodati višak zlatnih rezervi, a koju je Financal Times objavio u utorak izazvala je drastičan pad tražnje za zlatom, što je do kraja sedmice umanjilo cijenu ovog plemenitog metala na najmanji iznos od jula 2011. godine.
Budući da zemlje eurozone raspolažu sa oko deset hiljada tona zlatnih rezervi, raspolažu i tržišnim mehanizmom rušenja cijene zlata.
Zlatne rezerve
Kako prenosi Guardian, krizom pogođeni Kipar će u cilju obezbjjeđivanja pomoći međunarodnih kreditora prodati deset od ukupno 13,9 tona državnih zlatnih rezervi. Ovim je otvoreno i pitanje da li bi i još neke od prezaduženih zemalja, poput Španije, Portugala i Italije takođe mogle prodati svoje zlatne poluge. Španija raspolaže sa 281,6 tona zlata, portugal sa 382,5 tona, dok su zlatne rezerve Italije čak 2451,8 tona.
U Centralnoj banci Kipra demantovali su ovakve medijske navode, ističući da uprava ove zemlje nema namjeru da se odluče na takav korak.
Cijena unce zlata u dolarima do zatvaranja berzi
Ipak, strah investitora da bi Kipar mogao biti tek prva u nizu država koje se odlučuju na ovakav korak snizila je vrijednost unce na 1558,8 američkih dolara. Zlato je u Evropskoj uniji inače posljednji put prodavala Francuska 2009. godine i to 17,4 tona, nakon čega je zvanični Brisel uveo stroga kolektivna ograničenja na ovaj vid trgovine.
Kako prenosi BBC dok se sa jedne strane strahuje za razvoj događaja u eurozoni, situacija u dvije članice makar privremeno je stabilizovana nakon što je Irskoj i Portugalu produžen rok za vraćanje kredita za dodatnih sedam godina. Evropska unija i Međunarodni monetarni fond odobrili su kredite Irskoj 2010. godine, a Portugalu 2011. godine.
Pregovori u Dablinu
Sedamnaestočlani sastav ministara finansija zemalja eurozone na sastanku u Dablinu odlučio je takođe i da Kipru bude odobreno 10 milijardi eura zajma. Ovo bi moglo biti realizovano do kraja mjeseca ukoliko ukoliko i MMF da saglasnost, bude dostupan polovinom maja.
Planom za Irsku i Portugal predviđeno je da ovim državama bude dato više vremena za oporavak od dužničke krize nakon povlačenja novca od međunarodnih kreditora.
Sav novac za Irsku biće isplaćen do kraja ove, a za Portugal do kraja naredne godine. Ovo produženje roka za vraćanja duga naročito je važno za Portugal, koji preduzima značajne mere štednje u cilju smanjenja javnog duga.
Ministri finansija zemalja eurozone odbacili su juče medijske navode da će za spašavanje Kipra biti potrebno još novca.
Uticaj na euro
Dešavanja u eurozoni su, osim na zlato, takođe imala negativan uticaj i na euro. Jedinstvena evropska valuta je na kraju sedmice u odnosu na američku oslabila 0,14 odsto, na 1,3079 dolara. Još veći gubitak eura od čak 0,7 odsto registrovan je u odnosu na japansku valutu, spustivši se na vrijednost od 131,11 jena, nakon što je najviši nivo u posljednje tri godine dostigao u četvrtak.
Odnos eura i jena do zatvaranja berze u Japanu
Razlog za ovakvo kretanje eura jeste manja tražnja za ovom valutom, koju je uslovio strah ulagača od za sada neizvjesnih ishoda pregovora ministara finansija zemalja eurozone u Dablinu koji se dogovaraju oko uslova za odobravanje dogovorenog programa pomoći međunarodnih kreditora.
Neizvjesnost je na ulagače uticala i kada je riječ o drugim segmentima na tržištu kapitala, pa su evropski berzanski indeksi na kraju sedmice znatno smanjeni.
Londonski Ftse indeks umanjen je 0,35 odsto, na 6.393 poena. Znatno veći gubitak zabilježen je na njemačkoj i francuskoj berzi, pa je frankfurtski DAX umanjen 1,35 odsto, na 7.765 poena, a pariški CAC 1,08 odsto, na 3.734 poena.
Evropske institucije postigle su sa Kiprom načelni dogovor o modusima pribavljanja 13 milijardi eura, koliko iznosi doprinos Nikozije, iako je riječ o gotovo dvostruko većem iznosu od prvobitno najavljenog, zbog recesije.
Kako prenosi portal Poslovni.hr ministar finansija Luksemburga je na sastanku u Dabinu podsjetio je da Evropska unija i Međunarodni monetarni fond ne mogu povećati zajednički doprinos iznad dogovorenih 10 milijardi eura. Očekivanja ishoda sastanka finansijskih lidera eurozone bili su centralna tema koja je na kratko čak i kiparsku krizu potisnula u drugi plan.
Čelnici eurozone iz drugih zemalja saglasni su u ocjeni da Kipar nije tražio dodatne hitne zajmove, iako postoje očekivanja da bi mogao zatražiti prijevremeno povlačenje sredstva iz evropskih strukturnih fondova.
Ana Nives Radović, pobjeda.me
