U zemljama Evropske unije EU brojni prehrambeni artikli jeftiniji su u odnosu na cijene u Crnoj Gori i regionu, piše Dan.
U Francuskoj, Njemačkoj, pa čak i Švajcarskoj u prvom redu, niže su cijene hrane, proizvoda za higijenu, kao i odjeću i obuću.
U zemljama Evrope skuplji su jedino proizvodi koji se su smatraju luksuzom, odnosno alkohol i cigarete, koje u Crnoj Gori i zemljama regiona još uvijek imaju, za evropske uslove, niske cijen, piše Dan.
Na primjer, kilogram pilećih bataka u Njemačkoj košta 2,33 eura, dok se u Crnoj Gori ne mogu kupiti ispod 3,6 eura. Litar mlijeka u toj zemlji košta 0,54 eura, dok je kod nas najjeftinije mlijeko i to na akcijskoj prodaji 0,65 eura, dok je prosjek litra slatkog mlijeka, u zavisnosti od proizvođača, oko 80 centi.
U Francuskoj kilogram svinjetine košta 2,9 eura, dok je najjeftinija svinjetina u Crnoj Gori 4,6 eura.
U toj zemlji se pakovanje od šest flaša negazirane vode od litar i po može kupiti za nevjerovatnih 1,1 eura, dok u crnogorskim trgovinama flaša vode košta 0,45 centi, te pakovanje od šest flaša vode 2,7 eura.
Najjeftinije muške pantalone u buticima u Crnoj Gori koštaju oko 20 eura i to na sezonskim rasprodajama, dok se ta roba istog ili boljeg kvaliteta na finalnim rasprodajama u Evropi može kupiti za samo par eura.
Švajcarci prednjače sa niskim cijenama konditorskih proizvoda, pa čuvene švajcarske čokolade od 100 grama koštaju od 0,35 eura, dok u Crnoj Gori najjeftinije čokolade, i to od 80 grama, koštaju 0,65 eura.
Iako bi cijene trebale da korespondiraju sa platežnom moći stanovništva, to u Crnoj Gori nije slučaj, što dokazuju i podaci MONSTAT-a prema kojima je potrošačka korpa za 1,5 put veća od prosječne plate. Prosječna plata u Crnoj Gori u februaru je bila 485 eura, dok je za mjesečne troškove četvoročlane porodice u istom mjesecu trebalo izdvojiti nedostižnih 800 eura.
To se ne može uporediti sa prosječnim primanjima u zemljama EU, koje su i po nekoliko hiljada eura.
Iz Centra za zaštitu potrošača u više navrata su upozoravali da bi država trebala da uspostavi mehanizme kako bi regulisala tržište i tržišne cijene, ali su iz Vlade decidno saopštavali da su za liberalizaciju tržišta, te da ne mogu da utiču na cijene koje formiraju trgovci.
„Cijene hrane jesu relativno jeftinije u zemljama EU u odnosu na cijene u Crnoj Gori, a kada se uporede sa primanjima onda je to drastično. Međutim, kod nas je na snazi politika slobodnog formiranja cijena“, kazala je Danu direktor CEZAP-a Olga Nikčević.
Pojašnjava da, s obzirom na to da je 80 odsto hrane uvezeno, cijene su uvećane za troškove prevoza i carine.
Ipak, smatra, nije logičan toliki uvoz hrane, te „ovakvih i onakvih” proizvoda, umjesto da se domaća hrana favorizuje, podstiče proizvodnja i subvencionišu proizvođači.
Ističe i da su potrošači sigurniji u ispravnost domaćeg mlijeka, kao i da država ima velike troškove za analizu proizvoda iz uvoza u situacijama poput nedavne sa pojavom aflatoksina u mlijeku.
Tom politikom Vlade, odnosno nezainteresovanošću građani su dovedeni u situaciju da često moraju da podižu potrošačke kredite kako bi pregurali mjesec, za razliku od EU gdje je hrana najmanji kućni izdatak. Posljedica činjenice da plata nije dovoljna za ishranu prosječne porodice su neplaćeni računi za struju, nevraćeni krediti u bankama i brojne neprijatnosti usljed nedostatka finansija.
Je li realno da se ovakve LAŽAVINE pišu po novinama u CG? Sram i stid da vas bude sa ovakvim lažima! Niđe, ali niđe u EU ovakve cijene nisu! Nema te EU zemlje koja po bilo kojoj od ovih stavki je jeftinija od CG! Nerealno kako lažinjate narod i pričate da je po EU jeftinije! U CG je sve, ali sve od ovih stvari jeftinije nego u bilo kojoj zemlji EU! Još jednom, sramota da vas bude za ovakve lažavine!