Austrija će se pridružiti Luksemburgu u razgovorima s Evropskom unijom o metodama suzbijanja odliva depozita u inostarne poreske oaze, kazao je u utorak austrijski kancelar Werner Faymann.
Naglasio je pritom da će bankarski računi Austrijanaca i dalje biti zaštićeni od uvida poreskih vlasti u drugim zemljama, ali bi imovina stranaca u austrijskim bankama mogla biti izložena dosad neviđenim provjerama ako razgovori s Bruxellesom dobro prođu.Luksemburški ministar finansija Luc Frieden u jednom intervjuu u nedjelju signalizirao je da bi njegova zemlja mogla ublažiti načelo bankarske tajne automatskom razmjenom podataka s ostalim članicama Evropske unije.
Austrijski i luksemburški signali predstavljaju temeljni zaokret u praksi te dvije zemlje koje su godinama odbijale razmjenjivati lične podatke o štedišama. Umjesto toga, Beč i Luxembourg obavezivali su banke da naplaćuju porez na prihode od kamata da bi ih potom bez ikakvih podataka o vlasnicima računa javljali matičnim zemljama.
U međuvremenu su pojedine zemlje EU-a počele da sprovode oštre mjere štednje i u nastojanjima da povećaju poreske prihode, ‘bacile su oko’ i na imovinu svojih građana u poreskim oazama. Tako se luksemburški i austrijski model našao pod pritiskom.
On je posebno pojačan nakon kiparske krize u kojoj je značajnu ulogu odigrao upravo prenaduvani bankarski sistem, koji je privukao brojne inostrane štediše zahvaljujući blagoj regulativi i niskim porezima.
U raspravu o ublažavanju bankarske tajne uključila se i Evropska komisija, upozorivši juče Austriju da će se zbog bankarske tajne naći u “usamljenom i neodrživom položaju” ako ne usvoji iste propise kao i ostale zemlje koje već razmjenjuju podatke o stranim štedišama.
Austrijski kancelar danas je naglasio da će promjena politike prema bankarskoj tajni zaštititi ugled zemlje i pomoći u hvatanju stranih ‘poreskih bjegunaca’ dok će privatnost domaćih štediša ostati zaštićena.
“Pokušavamo da pronađemo primjereni oblik odlučnije borbe protiv poreske evazije. Učestvovaćemo u razgovorima zajedno s Luksemburgom”, kazao je austrijski kancelar novinarima nakon sastanka vladinog kabineta, prenosi business.hr.
Prije sastanka ministarka finansija Maria Fekter naglasila je da austrijski zakoni ne dopuštaju razmjenu ličnih podataka o vlasnicima depozita.
“U našem ustavu privatnost i zaštita podataka imaju visok prioritet. To zaista ne ide ruku pod ruku s automatskom razmjenom” podataka, kazala je.
Luksemburški je ministar financija Frieden pak u Londonu naglasio da njegova zemlja tek razmišlja o automatskoj razmjeni podataka o štedišama. “Odluka još nije donesena, o tome se raspravlja u vladi”, pojasnio je.
Vrijednost depozita u luksemburškom bankovnom sustavu otprilike je 10 puta veća od tamošnjeg gospodarstva.
Austrijske su banke pak vodeći zajmodavci u zemljama ‘nove’ Europe i povremeno koriste bankovnu tajnu kao marketinški alat, ističući da bi nekoliko stoljeća staratradicija mogla biti ukinuta samo ustavnim amandmanom.
Tako podaci središnje banke pokazuju da depoziti inozemnih vlasnika čine tek desetinu ukupnih depozita, odnosno oko 35 milijardi eura.
