Njemci kao i drugi Evropljani su uvjereni da se kriza može nadvladati zajedničkim trudom i radom. Mnogi su isto tako mišljenja da grčki građani nezasluženo osjećaju posljedice krize na vlastitoj koži.
Usprkos različitim izazovima pred kojima stoje pojedine evropske države, dvije trećine stanovnika zemalja EU-a izjašnjava se i dalje za jednu solidarnu zajednicu zemalja. Oni su isto tako uvjereni kako se ekonomska kriza može najbolje nadvladati zajedničkim radom svih. Ovo stajalište zastupa oko 57 posto Nijemaca, dok čak 70 posto smatra kako obični građani, na primjer oni u Grčkoj, nezasluženo i nepravedno pate od posljedica ekonomske i finansijske krize.
Tako barem pokazuju rezultati istraživanja grupe fondacije američkog investitora Georga Sorosa, „Open society foundations“, koje se prema vlastitim navodima zalažu za jedno „otvoreno i pravedno civilno društvo“. Ono što je posebno zanimljivo je da su se ispitivanja javnog mijenja u zemljama EU-a, sprovodila upravo u trenucima najveće eskalacije krize na Kipru.
Nijemci nisu nikakav izuzetak
„Open society foundations“ su istovremeno ispitivali građane Francuske, Njemačke, Italije, Španije i Velike Britanije. Kako kaže direktor ove grupe fondacija u Europskoj uniji, Španac Jordi Vaquer, iznenađujuća je i činjenica da ljudi u različitim zemljama EU-a vrlo slično misle.
“Opšti trendovi u stajalištima se ne razlikuju mnogo jedni od drugih, iako je na primjer u Španiji poziv na solidarnost jače izražen nego recimo u Njemačkoj. Uopšte se zapravo može reći da je u južnoevropskim zemljama kao što su Italija, Španija, znači zemlje koje su jače pogođene krizom, poziv na solidarnost unutar Evrope, jače naglašen nego u zemljama kao što su Njemačka i Velika Britanija. No, riječ je uistinu o minimalnim razlikama u stajalištima”, naglašava Vaquer.
Odgovori koje su tokom ispitivanja dali Njemci, niti u jednom segmentu ne odudaraju od odgovora na pitanja građana drugih evropskih zemalja. To vrijedi i po pitanju glavnih rezultata spomenutog istraživanja.
“Kao prvo, svi su mišljenja da trenutni napori za rješavanje krize ne samo da nisu dovoljno ozbiljni već da su oni i kontraproduktivni. Drugo, istraživanje je pokazalo kako u javnosti postoji više spremnosti za solidarnost nego što je to slučaj u djelovanju vlada. A treće je da većina smatra kako je riječ ne o individualnim problemima već o zajedničkim, budući da ionako postoji međusobna zavisnost evropskih zemalja”, kaže Vaquer, prenosi bussines.hr.
Drugim riječima, oko 67 posto ispitanika smatra da bi borba protiv ekonomske krize i socijalnih problema trebalo da bude stvar svih EU država. Po ovom pitanju, od većine odudaraju samo Britanci. 64 posto državljana Velike Britanije naime smatra kako bi se svaka zemlja trebala sama brinuti oko svojih problema.
Političari daleko od problema običnog građana
Ispitivanje javnog mijenja „Open society foundations“ je takođe pokazalo da ekonomska i finansijska kriza pobuđuje strahove.
Naime, gotovo tri četvrtine ispitanika navodi kako strahuje da niske plate i povećanje cijena vode u siromaštvo.
Osim toga, ispitanici su uvjereni kako se širom Evrope povećava broj nezaposlenih, da mladi imaju manje šansi te da se situacija bolesnih i starih pogoršava. Isto tako, oni navode svoj strah od povećanja napetosti i svađa između evropskih država. Čak 85 posto ispitanika su mišljenja da su jedinstvo i solidarnost uslijed posljedica ekonomske krize već sada ugroženi i oštećeni.
Prema mišljenju Jordija Vaquera, odgovornost za ove strahove snose političari.
„Dakle, problem nije u tome da su evropski građani izgubili smisao za solidarnost (iako se nalaze pod pritiskom), već da politička sposobnost upravljanja situacijom u vremenima krize ne slijedi ideju povezanosti koju Evropljani međutim još uvijek jedni za druge osjećaju“, kaže Vaquera.
Njegovo stajalište potvrđuju i brojke – 92 posto Francuza, Nijemaca, Španaca, Italijana i Britanaca naime vjeruju da su političari u Evropi izgubili vezu i smisao za brige i probleme svojih građana.
