Na Wall Streetu se u ponedjeljak S&P 500 indeks primaknuo samo na bod od rekordnog nivoa, zahvaljujući dogovoru o međunarodnoj pomoći Kipru, no kasnije su cijene akcija pale jer su ulagače zabrinuli rizici sadržani u modelu spašavanja te članice eurozone.
Dow Jones oslabio je 64 boda, ili 0,44 odsto, na 14.447 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 odsto, na 1.551 bod, a Nasdaq indeks 0,30 odsto, na 3.235 bodova. Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su akcija osjetno porasle, zahvaljujući dogovoru između Kipra i međunarodnih kreditora o pomoći toj državi od 10 milijardi evra, čime je izbjegnut kolaps kiparskog bankarskog sistema i mogućnost isključivanja te ostrvske države iz eurozone. Dow Jones indeks skočio je na 14.563 boda, novi najviši nivo u istoriji, dok je S&P 500 indeks dostigao 1.564 boda, što je samo bod ispod njegovog rekordnog nivoa iz 2007. godine.
No, kasnije su cijene akcija oštro pale nakon što je Jeroen Dijsselbloem, čelnik vijeća ministara finansija eurozone, kazao da će se ubuduće od akcionara, vlasnika obveznica i neosiguranih depozita iznad 100.000 eura tražiti doprinos prilikom spašavanja banaka. Kazao je da model spašavanja Kipra predstavlja primjer kako će se ubuduće rješavati problemi u drugim prezaduženim državama.
Sporazumom između Kipra i međunarodnih kreditora predviđeno je da sam Kipar prikupi 5,8 milijardi eura te da se zatvori druga najveća kiparska banka Laiki, pri čemu će vlasnici neosiguranih depozita većih od 100.000 eura pretrpjeti gubitke u iznosu od 4,2 milijarde eura. Takav model rješenja krize predstavlja radikalan odmak od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankarske probleme konačno snosili poreski obveznici i zadužene vlade. Izjave Dijsselbloema uznemirile su ulagače, no pad cijena akcija zaustavljen je kada je čelnik eurogrupe pojasnio da je Kipar ipak poseban slučaj.
„Kipar je specifičan slučaj s izuzetnim izazovima, koji su zahtijevali upravo takve mjere kakve su dogovorene. Programi makroekonomskog prilagođavanja povezani su sa situacijom u zemlji na koje se odnose i nema modela ili obrasca koji bi se pritom koristio“, kazao je Dijsselbloem. Premda je dogovor o rješavanju kiparskih problema ponešto umirio ulagače, mnogi smatraju da sve još nije gotovo, prenosi Capital.
„Tržišta su odahnula nakon postignutog dogovora, no čini se da još puno toga treba učiniti“, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private banci. Na oprez ulagača ukazuje mršav obim trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je juče zamijenilo 5,8 milijardi akcija, dok je lani prosječan dnevni obim iznosio 6,45 milijardi. VIX indeks ‘straha’ Čikaške berze opcija porastao je 1,3 odsto, na 13,7 bodova, a tokom trgovanja dostigao je i 14,6 bodova. To pokazuje da ulagači više osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cijena akcija.
I na evropskim su berzama, nakon početnih dobitaka, cijene akcija juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,22 odsto, na 6.378 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,51 odsto, na 7.870 bodova, a pariški CAC 1,12 odsto, na 3.727 bodova.
