Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Kipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica eurozone riješila finansijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj uprkos problemima takva pomoć neće biti potrebna.
Za razliku od kiparskog bankarskog sektora koji je zbog povoljnih uslova za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilance kiparskih banaka višestruko nadmašuju kiparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP takođe je znatno niža od kiparske, a niti trenutne kamate na slovenačke državne obveznice ne sugerišu kao u slučaju Kipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica eurozone ili EU-a, navode slovenački mediji.
Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, javila Slovenačka novinska agencija STA, u Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankarskom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.
U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.
Riječ je u prvom redu o sanaciji njenih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošl sedmice, a vezani su na tempo privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih kompanija, prenosi seebiz.eu.
Guverner slovenačke centralne banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Kipar zatraži finansijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankarski sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i poduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.
