Na kraju prošle godine u Crnoj Gori je bilo 34.456 aktivnih kreditnih kartica na kojima su građani dugovali 30,9 miliona eura, prema podacima Udruženja banaka.
ozvoljeni minus na karticama zavisi od poslovne politike banke i dosadašnjeg poslovanja građanina sa bankom. Minus se odobrava u procentima od primanja klijenata i u prosjeku se kreće od jedne do dvije plate, penzije ili drugog mjesečnog primanja“, kazao je za Dan generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić.
Prema njegovim riječima, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa po kreditnim karticama građana na dozvoljeni minus iznosila je 16,4 odsto na kraju prošle godine.
“Dozvoljeni minus predstavlja najskuplji vid kreditiranja građana, pa bi ga trebalo koristiti za prevazilaženje kratkoročnih problema likvidnosti, odnosno trenutni manjak novca. Dozvoljeni minus se odobrava na godinu, pa se nakon toga ponovo razmatra i odobrava na zahtjev klijenta i pri tom se uzima u obzir dosadašnja kreditna „istorija” klijenta“, kazao je Radonjić, ističući da banke ne dozvoljavaju da se prekorači dozvoljeni limit.
Kao i za druge kredite, pojasnio je Radonjić, i za izdavanje kreditne kartice vrši se procjena kreditne sposobnosti klijenta, provjera podataka koje dostavlja klijent i vrši se redovno povlačenje izvještaja iz Regulatornog kreditnog registra.
Ekonomski analitičar Media grupe Ana Nives Radović smatra da je iznos duga građana na kreditnim karticama jedan od ključnih indikatora neodrživosti sistema niskih zarada i visokih pogrošačkih cijena.
“Budući da troškove života nije moguće finansirati od redovnih mjesečnih prihoda, građani u toj opciji vide povoljnost, a banke je prepoznaju kao siguran izvor zarade, jer su kamate na dug izrazito visoke“, kazala je ona.
Smatra da je to jedan od dokaza da održivost bankarskog sektora čuvaju građani kojima se marketinškim trikovima banaka i često nepotpunim informacijama o ukupnim obračunatim troškovima i provizijama, kao i razlici u iznosu nominalne i efektivne kamatne stope ta opcija prikazuje kao povoljnost, iako je zapravo najekuplji oblik kreditiranja.
Na tržištu nastaju trendovi uslovljeni padom plaćanja u kešu i činjenici da brojni subjekti u trgovinskom lancu završavaju obračunske periode sa manje gotovine i većim potraživanjima po osnovu kredita. To stvara blokadu u protoku kapitala na tržištu i gubitke smatra ona.
Izvršni direktor za komercijalne poslove u Hipotekarnoj banci Ana Golubović kazala je da ta banka ima nekoliko hiljada aktivnih kreditnih i kartica, a prosječni saldo te vrste kreditiranja je oko milion eura.
“Visina minusa zavisi od boniteta klijenta (vrste zaposlenja, visine ličnog dohotka, postojeće zaduženosti), a klijenti najčešće koriste minus u visini jedne prosječne plate“, kazala je Golubovićeva.
Kamate na mjesečnom nivou su 1,2 odsto, a ukoliko je klijent uredan u plaćanju obaveza i redovno prima zaradu preko banke, limit se produžava po automatizmu. Ukoliko, pak klijent ne izmiruje obaveze redovno, banka u krajnjem slučaju, aktivira instrumente obezbjeđenja da naplati potraživanja.
“Erste banka zauzima skoro četvrtinu ukupnog tržišta u ukupnom broju izdatih kartica i kreditnom portfelju sektora stanovništva, a tržišni udio raste u proteklih nekoliko mjeseci“, kazao je za Dan direktor Službe upravlzanja distributivnim kanalima Bojan Burić.
Ta banka u ponudi ima kreditnu karticu MasterKard Standard za stanovništvo kao i Master Kard Biznis Kredit za pravna lica.
“Godišnja članarina preračunata na mjesečnom nivou iznosi 2,5 eura za osnovnog korisnika, odnosno 1,25 eura mjesečno za dodatnog“, kazao je on.
