Klijent Raiffeisen banke posvedočio je na zagrebačkom Trgovačkom sudu u sporu protiv osam banaka kako ga je službenica banke 2007. uvjeravala da je stambeni kredit vezan za franak za njega najpovoljnija i najbrža opcija, da ima najnižu kamatnu stopu i da nema razloga za brigu.
Ipak, njemu je sa početnih 3.300 kuna (435 eera) rata na vrhuncu “divljanja” franka 2011. porasla na 4.800 kuna (633 eera).
Eugen Dobrić, koji je 2007. podigao kredit od 94.000 franka, ispričao je da je njega i njegovu suprugu koja je podigla isti iznos kredita, bankarka uvjeravala da im nije cilj da unište mlade ljude, da će ih kontaktirati u slučaju porasta franka i da će glavnicu moći da konvertuju u eure.
Međutim, banka mu je za četiri mjeseca bez objašnjenja kamatu povećala sa početnih 4,95 na 5,45 posto, a njegovoj supruzi na 5,95 posto.
Kad je franak 2010. prešao pet kuna tražio je konverziju u eure ali ga je, tvrdi, službenica uvjeravala da to nije dobro za njega.
On je i sam shvatio da to nije povoljno jer je tada doznao da bi mu glavnica bila preračunata u euro po trenutnom kursu uz kamatu od sedam posto.
Nakon što je u julu 2011. švajcarska valuta porasla na 6,5 kuna banka mu je dala ponudu za prijevremenu otplatu po kojoj bi bio “puno dužniji” nego kad je podigao kredit.
Protivvrijednost kredita 2007. je iznosila oko 409.000 kuna, a nakon otplaćenih 270.000 kuna banci je još dužan 67.000 franaka ili približno 410.000 kuna. Mjesečna rata trenutno mu iznosi 4.594 kune (606 eura), odnosno 48 posto više od prve rate.
Tužbu protiv osam banaka – Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbank (bivša Volksbank) pokrenulo je udruženje Potrošač zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope. U slučaju da dobiju spor korisnici kredita u francima mogli bi pojedinačno da traže konverziju kredita po kursu na dan sklapanja kredita.
