OECD zahtijeva otvaranje njemačkog tržišta rada

Iako u Njemačkoj službeno ima više od tri miliona nezaposlenih, istovremeno u zemlji oko 850.000 radnih mjesta nije popunjeno. Riječ je o strukama kao što su sanitarni tehničar, instalater centralnog grijanja ili medicinsko osoblje u bolnicama i staračkim domovima, gdje nedostaje kvalificiranih saradnika, ističe savezna ministarka rada Ursula von der Leyen. Ona naglašava da srednji i mali preduzetnici na tržištu rada sve teže pronalaze odgovarajuću radnu snagu.”To želimo promijeniti”, rekla je Von der Leyen. Ipak, najprije treba izvršiti “prilagođavanje zakonskih okvira”.Njemačka ministarka je najavila je da će u julu ove godine na snagu stupiti novi zakonski propisi o zapošljavanju. Poboljšanje se odnosi prije svega na izradu tzv. Pozitivne liste, odnosno popisa zanimanja u kojima njemačkoj privredi nedostaje radne snage.Za fakultetski obrazovane takva lista je napravljena u junu 2011. godine, nakon čega je i proširivana. U avgustu prošle godine je kroz uvođenje Plave karte (Blue Card) pojednostavljeno useljavanje akademski obrazovanih građana iz Europske unije. Do sada je izdato oko 2500 takvih karti, rekla je ministarka Von der Leyen.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u oba segmenta, kako za fakultetski obrazovane, tako i za kvalifikovane radnike, predlaže veće otvaranje njemačkog tržišta rada za radnike iz inostranstva. Na taj način bi se smanjio nedostatak radne snage koji je posljedica demografskih promjena, izjavio je u Berlinu Yves Leterme, zamjenik glavnog sekretara OECD-a. Prema njegovom mišljenju bi se nedostatak na tržištu rada mogao popuniti kroz pojačanu mobilizaciju kako domaćih, tako i radnika-useljenika iz zemalja Europske unije. I druge zemlje članice EU-a se nalaze pred izazovima demografskih promjena, što dovodi do jačanja konkurencije u borbi za radnu snagu.

Berlin je proveo niz reformi koje idu u “pravom smjeru”, ocijenio je Leterme njemačku politiku posljednjih godina. Njemačka je sada jedna od zemalja članica OECD-a s najmanje ograničenja za visokokvalifikovane radnike. Međutim, kada se pogledaju apsolutne brojke useljenika, Njemačka još prilično zaostaje, ističe se u izvještaju OECD-a “Useljavanje stranih radnika”. Samo oko 25.000 radnika-migranata iz zemalja izvan EU-a i Evropske zone slobodne trgovine (EFTA) dolazi godišnje u Njemačku, dok su u Australiji i Kanadi ti brojevi gotovo deset puta veći.

U izvještaju OECD-a mogu se naći i neki prijedlozi o poboljšanjima. “Preduzetnici sasvim malo koriste tu otvorenost njemačkog ekonomskog sistema”, kaže Leterme. To pokazuje istraživanje sprovedeno među 1.100 poslodavaca. Samo je jedan od pet ispitanika izrazio spremnost za zapošljavanje stranih radnika. “To je prekomplikovano”, uvriježeno je mišljenje kod njemačkih malih i srednjih privrednika. “Ovakvi stavovi moraju se promijeniti”, upozorava Leterme.

Osim toga, u inostranstvu se mora organizovati još više specijalizovanih kurseva njemačkog jezika za deficitarna zanimanja. “Poznavanje jezika za većinu privrednika je najvažniji uslov pri zapošljavanju”, naglašava Leterme.

Izvještaj OECD-a želi naglasiti velike mogućnosti njemačkog tržišta rada. “Reforme ne mogu preko noći promijeniti svijest ljudi”, kaže on. Za to će trebati puno više informacija i transparentnosti.

Prema ocjenama savezne ministarke rada, Njemačka je pokazala spremnost za promjene u politici zapošljavanja. “Mi ne pitamo odakle neko dolazi, već što taj neko može doprinijeti našoj zemlji”, ističe Von der Leyen. Njeno ministarstvo je o popunjavanju upražnjenih mjesta naučnika razgovaralo sa sličnim institucijama u deset evropskih zemalja.

“Želimo sistem da napravimo tako pristupačnim, da oni koji traže posao i oni koji ga nude mogu jedni s drugima kontaktirati”, rekla je ona. Uz to će se u obimu od 140 miliona eura izdvojiti sredstva za tečajeve jezika u inostranstvu za one koji su zainteresovani. U okviru te sume bi se preuzeli i njihovi putni kao i troškovi boravka tokom intenzivnih kurseva u Njemačkoj.

“Prijedlog OECD-a o ponudi specijalizovanih stručnih tečajeva rado prihvatamo. Polako se pokazuje i da ovdje u Njemačkoj ima posla”, rekla je ministarka rada. Dokaz tome u prilog je po njenom mišljenju i pozitivan useljenički saldo, dakle odnos između useljavanja i iseljavanja u i iz Njemačke.

Većina useljenika u Njemačku dolazi iz srednje i istočne Evrope, posebno iz Poljske, a manje je onih koji dolaze iz južnih zemalja Evropske Unije, kao što bi se to moglo pretpostaviti. Sveukupno gledano, kako kaže Von den Leyen, u porastu je razumijevanje za veće slobode na evropskom tržištu rada.

seebiz.eu.