Island je 2008. zbog financijske krize bio pred ekonomskim kolapsom. Od tada se zemlja nevjerovatno dobro oporavila – i to zato jer čini sve ono što ne čine države pogođene krizom u ostalom dijelu EU.
Olafur Grimsson: Dva su glavna razloga što sada imamo rastuću ekonomiju i relativno nisku nezaposlenost. Prvo, rano smo primijetili da nije riječ samo o finansijskoj ili ekonomskoj krizi. To je bila i duboka politička, socijalna kriza, pa čak i kriza sudstva. Zato smo u svim tim područjima sproveli reforme. Htjeli smo više pravde i promjenu mehanizama odlučivanja. I drugo, nismo se pridržavali tradicionalnih recepata za suočavanje s ekonomskom krizom.“
Vi, na primjer, niste spasili banke.
– Tačno, dozvolili smo da banke propadnu. Često sam se pitao: zašto se ponašamo tako kao da su banke sveta mjesta moderne privrede? Po čemu se banke razlikuju od kompanija iz drugih sektora? To su privatne kompanije – ako prave velike greške, moraju i bankrotirati. U suprotnom se bankama signalizuje da mogu poslovati s velikim rizicima – ako imaju uspjeha, nagrađuju se kraljevski, ako nemaju uspjeha, porezni obveznici plaćaju račun. Osim toga uveli smo i kontrole za transakciju kapitala, a s obzirom na to da smo htjeli da zaštitimo naš socijalni sistem, nismo uveli niz mjera, na koje su se sada obvezale pojedine zemlje u Europi.
Ali Island je poseban slučaj – zemlja je mala i može sama da odlučuje o vlastitoj valuti, jer nije članica eurozone.
– Naravno da nam je pomoglo što je kruna devalvirala – to je bilo ispravno. Ali druge aspetke – učešće građana u socijalnim i političkim reformama, ’puštanje’ banaka da bankrotiraju – sve to smo mogli činiti, i da smo bili član euro-zone.
Bi li njemačka kancelarka Angela Merkel, šefica MMF-a Christine Lagarde i svi drugi krizni menadžeri trebali učiti na primjeru Islanda?
– Iskustvo Islanda bi zaista moglo da bude signal za sve ostale zemlje, da ponovo razmisle o odlukama u posljednjih 30 godina. Reakcija MMF-a je vrlo interesantna. Prije godinu i po dana, završen je antikrizni program MMF-a za Island. Na jednoj oproštajnoj konferenciji predstavnici MMF-a su priznali da su mnogo naučili iz iskustava na Islandu.
Vjerujete li da je i kancelarka Merkel promijenila pogled na stvari?
– U osnovi ne komentarišem politiku drugih zemalja. Mogu samo opisati iskustvo Islanda, naše poteškoće, naša rješenja i naš oporavak. Drugi onda moraju odlučiti, da li nešto iz toga mogu naučiti. Island jest mala zemlja, ali to ne igra nikakvu ulogu, Island je visoko razvijena zapadna zemlja s modernom demokratijom i ekonomijom. Otuda se isplati da se preispita sadašnja antikrizna politika koja je u Evropi prouzrokovala mnoge probleme.
Hoće li Island pristupiti EU i eurozoni?
– O tome se dugo raspravlja u mojoj zemlji, najčešće je velika većina protiv toga. Kada su naše banke bankrotirale, neko vrijeme smo mislili da bi bilo bolje da smo članica eurozone. Danas, četiri godine kasnije, znamo da to nije tačno. Pogledajte Grenland, Island, Veliku Britaniju, Norvešku, Dansku i Švedsku – sve one nisu uvele euro. Većina država na sjeveru odlučila se za drugačiji put, i njima je tako bolje.
