Ukupno restrukturirani krediti na kraju prošle godine iznosili su 312,7 miliona eura, što je činilo 16,79 odsto kreditnog portfolija, iliti da je svaki osmi kredit reprogramiran, kazao je ,,Danu” generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić i dodao da su u odnosu na kraj 2011. restrukturirani krediti povećani za 12,4 odsto.– Reprogram kredita se sprovodi kada dođe do pogoršanja dužnikove kreditne sposobnosti, na zahtjev klijenta ili predlog banke – rekao je Radonjić i istakao da to podrazumijeva jednu ili više olakšica, kao što su produžetak roka otplate za glavnicu ili kamatu, smanjenje kamatne stope, zamjenu postojećeg kredita novim i slične pogodnosti.
Kod razmatranja restrukturiranja, kako je naveo, banke procjenjuju da li će dužnik moći ostvarivati novčane tokove dovoljne za otplatu kredita, a ako se pokaže da hoće, banci je u interesu da to odobri.
– Ne postoji zabrana da se jednom restrukturirani kredit ponovo restrukturira, ali sama ta činjenica ukazuje na neuspješnost prethodnog restrukturiranja – ocijenio je Radonjić i dodao da je zbog širokog spektra modela reprograma teško definisati koje uslove dužnik treba da ispuni da bi mu banka odobrila restrukturiranje.
– Osnovno je da uvjeri banku da može da vraća kredit – naglasio je Radonjić.
Iz Centralne banke su naveli da je reprogram redovna aktivnost u dužničko-povjerilačkim odnosima i istakli da vrhovna monetarna institucija u saradnji sa Svjetskom bankom, Vladom, predstavnicima banaka i dužnika radi na kreiranju modela restrukturiranja za dužnike koji imaju problema sa vraćanjem kredita zbog otežanog poslovanja na tržištu.
– Jedna od pretpostavki modela je i davanje reprograma postojećeg kredita, a cilj takvog pristupa je pokušaj da se kod dužnika održi vitalnost u poslovanju i premosti kratkoročni problem nelikvidnosti – kazali su iz CBCG i naglasili da je njihov stav da se kod reprogramiranja zadrži interes banke, a da se dužniku ne oteža poslovanje.
Ekonomski analitičar Medija grupe Ana Nives Radović navela je da je reprogramiranje, pored refinansiranja, najčešći način rješavanja problema nenaplativosti kredita, kad dužnik otplaćuje kamatu, ali ne i glavnicu duga.
– Visok nivo reprogramiranih kredita je posledica naglog prelaska iz faze u kojoj se crnogorska ekonomija nalazila u vrijeme davanja kredita koji sada zahtijevaju reprogramiranje, jer tada nijesu najadekvatnije procijenjene mogućosti i potrebe klijenata – kazala je Nives Radović ,,Danu” i dodala da su upravo takvi krediti poslužili kao signal za pooštravanje uslova za odobravanje novih i podizanje kamatnih stopa, što se negativno odrazilo na likvidnost privrede i destimulaciju razvoja u cjelini.
– Reprogram je razlog da banke drugačije planiraju poslovanje i smanje očekivanu dinamiku naplate, dok za korisnike to znači veći period zaduženosti, što u Crnoj Gori znači prolongiranje neizvjesnosti i ograničenja u pravljenju dugoročnih planova. Kod kredita za privredu država ima poseban interes da stimuliše reprogram, kako bi preduzeća novac namijenjen otplati utrošili u dodatno investiranje. To nije siguran put ka naplati, pa je tako definisani dužničko-povjerilački odnos dijelom i dalje u rizičnoj zoni – pojasnila je ona.
Dok se refinansiranje odnosi na zamjenu postojećeg kredita novim, reprogramiranje uglavnom podrazumijeva produžavanje roka otplate, čime se smanjuje mjesečna rata, a nerijetko se daje novi grejs period. Nives Radović smatra da može biti stimulativno poštovanje načela da se samo kompanijama koje uredno izmiruju porez odobrava reprogram.
– To je podstrek kompanijama da redovno plaćaju poreze i tako zasluže tu beneficiju. Sa druge strane, mora se imati u vidu i da postoji veliki prostor za kršenje propisa i mogućnost zloupotrebe, koja je srazmjerna iznosu duga, zbog čega je neophodno zahtijevati pojačanu kontrolu nad bankama koje odobravaju reprogram i aktivnost koju državne institucije preuzimaju u regulisanju ove oblasti – zaključila je Nives Radović.
Svaki dogovor priča za sebe
Rukovodilac službe upravljanja kreditnim rizikom pravnih lica u Erste banci Nebojša Rondović kazao je ,,Danu” da s obzirom na to da je kvalitet portfolija banke dobar, udio reprogramiranih kredita nije značajan.
– Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima Erste banke je znatno ispod prosjeka u bankarskom sistemu Crne Gore – naveo je Rondović i pojasnio da se reprogram odobrava shodno finansijskoj situaciji klijenta i prilagođava tokovima gotovine koje ostvaruje.
– Uslovi reprograma uključujući kamatnu stopu i dobijanje dodatnog obezbjeđenja zavise od karakteristika pojedinačnog slučaja i svaki je priča za sebe. Zajednički cilj banke i klijenta je da klijent ozdravi finansijsku poziciju i nastavi sa redovnim poslovanjem – kazao je Rondović, ističući da banka reprogramirane kredite ne tretira kao nove.
CKB traži najbolje rješenje
Iz Crnogorske komercijalne banke kazali su da fizičkim licima koji imaju teškoća u otplati kredita omogućavaju reprogram kroz „Program zaštite klijenata”, dok se pravna lica obrađuju pojedinačno, u zavisnosti od specifične situacije predlaganjem najboljeg rješenja klijentu.
