Iako je udio manjinskih vlasnika u nikšićkoj Pivari „Trebjesa“ nedavno sveden na svega oko 1,5 odsto, njihovo udruženje juče je objavilo oglas kojim pozivaju sve bivše i sadašnje dioničare i radnike da se prijave kako bi putem suda pokušali da ostvare prava koja su im u proteklim godinama uskraćena. Sekretar udruženja Boro Nikolić kazao je „Danu“ da su odlučili da pokrenu tri spora protiv fabrike i države, radi neisplaćene dividende za poslednje dvije godine, te zbog prodaje nepokretnosti pivare u BiH i Hrvatskoj.
Nikolić ističe da su se nedavno preko svog advokata obratili „Trebjesi“ sa zahtjevom da svim manjinskim akcionarima, koji su do kraja oktobra ove godine posjedovali akcijski kapital u Pivari, isplati dividendu za 2010, 2011. i eventualnu dobit iz ove godine. Odlukama skupštine akcionara fabrike, dobit iz prethodne dvije godine u ukupnom iznosu od 9,3 miliona eura zadržana je na računima kompanije kao neraspoređena.
– Iz Pivare nijesu prihvatili naš zahtjev, pa će advokat preko suda pokušati da nam izdjestvuje taj novac koji nas sleduje. Tražili smo da „Trebjesa“ i njen većinski vlasnik isplate dividende za prethodne dvije godine u nominalnom, stvarnom, iznosu i to po završetku ove godine. Pravo na dividendu imamo i za ovu godinu i to od eventualne dobiti fabrike – rekao je Nikolić.
Drugi spor koji će udruženje pokrenuti je zbog prodaje stovarišta Pivare u BiH i Hrvatskoj, kao i fabričkog energetskog bloka, koji, kako tvrde, nijesu ušli u procjenu fabrike prilikom njene prodaje 1997. godine belgijskoj kompaniji „Interbru“. Nikolić ističe da je prije privatizacije država u „Trebjesi“ imala 60 odsto udjela, a manjinski vlasnici i radnici preostalih 40 odsto. Sporne nepokretnosti, tvrde u udruženju, prodate su prije sedam, osam godina bez nadoknade manjinskim vlasnicima, zbog čega oni sad krive državu kao nekoga ko je bio odgovoran za ono što većinski posjeduje, ali i tadašnje direktore Pivare koji su, kako navode, posredovali u spornoj prodaji.
– MANS će prvo ispitati raspoloživu dokumentaciju jer oni, za razliku od nas, za to imaju resurse. Nakon toga prvo će ići krivične prijave protiv tadašnjih direktora Pivare Veska Božovića i Aleksandra Tomića, jer su bili odgovorni za prodaju tih nepokretnosti. Prema našim saznanjima, sporne objekte, po višestruko nižim cijenama od stvarnih, prodalo je preduzeće „Montevjeniko“ iz Budve. I danas imamo žive svjedoke iz Pivare kojima je tada nuđen novac da bi ta stovarišta prepustili, ali na to nisu pristali – kategoričan je Nikolić.
Da bi sporovi bili pokrenuti, pojašnjava on, neophodno je da se tužbenom zahtjevu prijave manjinski dioničari i radnici koji za to imaju rok do 15. decembra. Nikolić naglašava da će udruženje, s obzirom na to da su se gotovo svi akcionari prijavili za prodaju svojih dionica, prestati zvanično da postoji u maju naredne godine kad će održati poslednju skupštinu. Osnovani su prije 12 godina i tada su bili najveće udruženje tog tipa koje je imalo preko 600 članova.
Kompanija Blek si Montenegro odnedavno je vlasnik 98,42 odsto akcija u „Trebjesi“. Uvećanje vlasničkog udjela za 23,6 odsto u toj fabrici obavili su u poslednjih mjesec dana kada su ponudili manjinskim dioničarima otkup akcija po cijeni od 120 eura za jednu, a isplata će biti obavljena shodno prospektu za preuzimanje dionica koji su ranije objavili.
Pare od brenda u humanitarne svrhe
Poslovna zgrada „Trebjese“ u Dubrovniku, najavili su iz udruženja, takođe će biti predmet jednog od budućih sporova, jer ni ona nije ušla u procjenu fabrike, a već godinama je otuđena. Nikolić kaže da je objekat stavljen pod zaštitu države Hrvatske i prepušten tamošnjem Crvenom križu na korišćenje, a gradili su ga radnici nikšićke Pivare kojima je to dugo vremena odbijano od zarada. Pokušaće, kaže Nikolić i da pronaću dokumentaciju o tome šta se desilo sa pivarinim zaštitnim znakom, zbog čega će se obratiti Advokatskoj komori Crne Gore.
– Ukoliko se po tom osnovu dobije i cent obeštećenja manjinski akcionari će to dati u humanitarne svrhe u Nikšiću. Za pivarin zaštitni znak prije privatizacije su govorili da vrijedi milione, a kada je fabrika prodata nikome nije poznato da li je prodat, kome i za koji novac – tvrdi Nikolić.
