Efektivne kamate na kredite u svih 11 banaka sjutra moraju biti svedene najviše na 15% za građane, a 14% za pravna lica i preduzetnike, kako je odlukom o limitiranju ekstremno visokih kamata propisala Centralna banka.
Bankari ni jedan proizvod neće moći od sjutra da ponude preko 15 odsto kamate na godišnjem nivou.
Odluka, koja važi šest mjeseci, objavljena je u Službenom listu Crne Gore u protekli petak, a na snagu stupa osmog dana od objavljivanja.
U međuvremenu bankari su se preračunavali, a ključno pitanje je kakva će biti sudbina kredita koje su do sada banke davale onima koji nijesu njihovi klijenti, odnosno ne primaju platu preko njih, a na koje su se kamate kretale i preko 18, pa i 20 odsto.
Mnogi se pribojavaju da će bankari u narednom periodu izbjegavati da odobravaju kredite građanima koji nijesu klijenti jer bi morali da značajno smanje kamate.
Odlukom je, podsjetimo, predviđeno da crnogorske banke u narednih šest mjeseci neće moći da daju ni jedan kredit građaninu sa efektivnom kamatom većom od 15%, a pravnim licima i preduzetnicima preko 14 odsto. Efektivna kamata, podsjetimo, podrazumijeva i troškove obrade kredita koji ni u jednoj banci nijesu niži od jedan odsto.
Ova limitirana kamata znatno je niža od one koju su odobravale banke građanima, naročito onima koji nijesu njihovi klijenti i koje se kreću oko 20 odsto, a u nekim slučajevima i iznad.
Ova odluka, podsjetimo, ne odnosi se jedino na zaduženja po kreditnim karticama i minusnim saldima po računima.
Iz Centralne banke su ocijenili da će se odluka odnositi samo na novoodobrene kredite.
– Analizom novoodobrenih kredita u toku devet mjeseci može se konstatovati da je 22% ukupno odobrenih kreditnih partija za fizička lica na koju se odnosi 10,6% ukupne ugovorene vrijednosti odobreno po kamatnoj stopi višoj od 15%. Kada su u pitanju pravna lica može se konstatovati da je 33,2% ukupno odobrenih kreditnih partija, sa 6,7% ukupne ugovorene vrijednosti, bilo iznad 14% – objasnili su iz CBCG prilikom donošenja odluke.
Ova odluka Centralne banke takođe predviđa da gornja granica kamatnih stopa na depozite na godišnjem nivou iznosi od 0,5 do 6%.
– Za depozite oročene do mjesec dana gornja granica je 0,5%, od mjesec do tri mjeseca – 3,5%, od tri do 12 mjeseci 4,5%, a preko 12 mjeseci – 6% – navodi se u odluci CBCG.
Banke, kako je objašnjeno iz Centralne banke, kamatu na štednju mogu odobravati i preko određenih granica, ali tada moraju da se „pokriju“kapitalom.
Visina pasivnih kamatnih stopa vezana je, kako su objasnili iz CBCG, za nivo kapitala banaka.
Ova odluka Savjeta CBCG ne odnosi se, podsjetimo, na
mikrokreditne finansijske institucije kod kojih su kamate i više od 30 odsto godišnje.
U Crnoj Gori posluje 6 MFI: Monte Credit DOO Podgorica, Montenegro Investments Credit DOO Podgorica, Ozmont DOO Podgorica, Klikloan DOO Podgorica, Alter Modus DOO Podgorica iKontakt AD Podgorica.
CBCG nije limitiranjem kamata njih obuhvatila jer, kako su objasnili, učešće njihovih kredita u ukupnom nivou nekvalitetnih je simbolično i ne predstavlja rizik za finansijsku stabilnost. CBCG će pratiti stanje u ovoj oblasti i po potrebi reagovati. Mr.M.
Na 1.000 godišnja kamata 77 eura
Kamata na kredite od 15 odsto, podsjetimo, praktično znači da građanin koji, recimo, uzme 1.000 eura na 12 mjeseci vraća 1.077 eura.
– Građanin koji uzme, recimo, 1.000 eura kredita na godinu dana uz 15 odsto efektivne kamate na kraju će vratiti 1.077 eura. Mjesečna rata će mu biti 89,76 eura. Da bi se, recimo, uklopili u odluku CBCG nominalna kamatna stopa treba biti 13,95%, provizija 1% (10 eura za jednokratnu proviziju pri odobrenju kredita). Ukoliko je provizija veća, onda nominalna kamata mora biti manja. Efektivna kamatna stopa je u tom slučaju oko 14,97% (jer je rok kratak pa cijela provizija ide samo na jednu godinu) – objasnili su Pobjedi bankari.
Bankari objašnjavaju da bi, na prvi pogled, laici izračunali da 15% godišnje kamatne stope znači da na 1.000 eura građanin vraća 1.150, ali nije.
– Kamata na kredite se računa na opadajuću glavnicu. Klijent svakog mjeseca vrati dio glavnice, odnosno smanjuje dug pa se onda i kamata zaračunava na manji iznos – objašnjavaju bankari.
Kod depozita, odnosno štednje je, kažu oni, drugačije.
– Glavnica se ne umanjuje. Pa, na primjer, za depozit od 1.000 eura, uz godišnju kamatnu stopu od 6%, banka isplati na kraju oročenja 1.060 eura umanjeno za porez koji uzima država (9%), pa građanin u stvari podigne 1.054 eura – prezentiraju bankari računicu. (pobjeda.me)
