„Podgorički model“ rješavanja nekvalitetnih kredita, koji su premašili 350 miliona eura, a koji pripremaju Centralna banka i Ministarstvo finansija uz pomoć Svjetske banke djelotvornije će djelovati na finansijsku stabilnost, ozdravljenje banaka i kompanija od limitiranja ekstremno visokih kamatnih stopa – kazao je u intervjuu za Pobjedu guverner Radoje Žugić.
– Ovaj model predstavlja ponovno uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva koje se nalazi u finansijskim teškoćama, kao dužnika, i banaka, uz određene podsticaje od strane države – kaže guverner.
POBJEDA: Što praktično znači model rješavanja nekvalitetnih kredita koji ste pripremili?
ŽUGIĆ: Nekvalitetni krediti na kraju septembra su iznosili 350,5 miliona eura, odnosno 18,5% ukupnog kreditnog portfolija. Centralna banka sa Ministarstvom finansija i Svjetskom bankom trenutno intenzivno radi, predstavlja model sporazumnog finansijskog restrukturiranja korporativnog sektora. U pitanju je potpuno novi pristup koji je već nazvan „podgorički model“, koji se ne bazira na postojećem okviru koji se odnosi na izvršni postupak, likvidaciju (dobrovoljnu ili sudsku) i stečajni postupak kompanija, već predstavlja ponovno uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva koje se nalazi u finansijskim teškoćama, kao dužnika, i banaka, uz određene podsticaje od strane države.
POBJEDA: Kome je namijenjen novi model?
ŽUGIĆ: Ovaj model će biti namijenjen samo kompanijama koje imaju problem sa održavanjem operativne aktivnosti usljed nedostatka likvidnih sredstava (solventne, a nelikvidne kompanije), a koje imaju perspektivu ozdravljenja kroz proces restrukturiranja dugova i koje su zadužene kod jedne ili više banaka. Ovo model na kojem treba biti težište mehanizama za rješavanje pitanja nelikvidnosti realnog sektora, koji će donijeti mnogo značajnije rezultate po smanjenje rizika finansijske stabilnosti i daljeg ozdravljenja banaka i kompanija, nego limitiranje ekstremno visokih kamatnih stopa.
POBJEDA: Ograničavanje ekstremno visokih kamatnih stopa tražila je privreda i građani, a Centralna banka pripremila rješenje. Koje su varijante ekstremno visokih kamatnih stopa koje trenutno testirate?
ŽUGIĆ: U skladu sa zaključcima Savjeta CBCG iz jula ove godine, CBCG je uradila analitiku kako pasivnih tako i aktivnih kamatnih stopa, sa ciljem iznalaženja rješenja za limitiranje ekstremno visokih kamatnih stopa koje, u najvećem mogućem obimu, obezbjeđuje održivost tržišnog i fer ambijenta. Imajući u vidu senzitivnost uticaja ovakve privremene mjere na poslovanje bankarskog sistema, kao i finansijsku stabilnost uopšte, kreirano je nekoliko nacrta rješenja čija je simulacija privedena kraju.
Kada govorimo o limitiranju ekstremno visokih pasivnih, odnosno kamatnih stopa na štednju, smatrali smo da privremena mjera treba da bude na fonu najbolje komplementarne prakse i već definisanih rješenja za kojim su posegle neke od najrazvijenijih zemalja, članica EU. Naravno, privremena mjera će biti prilagođena crnogorskoj ekonomskoj realnosti i smatramo da ostvaruje optimalni balans dva aspekta – štednju sa značajnim povratom koji će obezbijediti dalji rast depozita, uz povećenje sigurnosti uloga, što je ne manje značajan motiv za štednju i dalji rast povjerenja u bankarski sistem Crne Gore.
Visoka nelikvidnost, prije svega korporativnog sektora, koji je u javnosti možda bio i „najvatreniji“ zagovornik limitiranja kamatnih stopa u Crnoj Gori, predstavlja važan, ali u isto vrijeme samo jedan od više aspekata koji se moraju uzeti u obzir kada govorimo o primjeni privremenih rješenja, koja trebaju da doprinesu održanju finansijske stabilnosti. S tim u vezi, očuvanje zdravog i stabilnog fianansijskog, prije svega bankarskog sistema predstavlja podjednako važan segment finansijske stabilnosti.
U tom pravcu, intencija CBCG je da privremenom mjerom nađe zadovoljavajuće rješenje, koje će omogućiti balans ova dva aspekta i maksimizirati pozitivan uticaj na finansijsku stabilnost. Radikalnost u bilo kom obliku, kada govorimo o ovaj inače generalno neuobičajenoj mjeri u bankarskoj praksi, imala bi poguban efekat kako na bankarski sektor tako i na realnu ekonomiju. Privremena mjera koja se odnosi na aktivne kamatne stope ima za cilj upravo suprotno: limitirati ekstremne kamatne stope koje svojom visinom negativno utiču kako na likvidnost realnog sektora, tako i na rast nekvalitetnih kredita koji ugrožavaju poslovanje banaka i finansijsku stabilnost.
Naime, tržišno formiranje kamatnih stopa ostaje i dalje osnovni mehanizam njihovog kreiranja kao najefikasniji princip. Privremeno rješenje treba da obuhvati ekstreme koji su nastali kao posljedica činjenice da CBCG, za razliku od zemalja u regionu i EU, nema referentnu kamatnu stopu preko koje bi direktnije uticala na punudu novca i nivo kamatnih stopa.
POBJEDA: Podaci Centralne banke pokazuju da su visoke kamate na novoodobrene kredite? Je li to bio jedan od razloga za odluku da se ide u limitiranje ekstremno visokih kamata?
ŽUGIĆ: U slučaju Crne Gore, morao se veoma detaljno sagledati raspon kretanja aktivnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite u crnogorskom bankarskom sistemu kako bi se utvrdila dobra mjera, odnosno prag ekstremnih aktivnih efektivnih kamatnih stopa koje generišu nekvalitetne kredite, a kompanije koje ih uzimaju već unaprijed prave nekonkurentnim i nerentabilnim. Imajući u vidu statistiku kamata na novoodobrene kredite od januraa mjeseca ove godine, primijećeno je da u bankarskoj praksi postoje ove kamatne stope koje su u pojedinim kategorijama prelazile 20% na godišnjem nivou.
POBJEDA: Koje banke su smanjile kreditnu aktivnost. Ako ne želite da kažete njihova imena, koliki broj banaka je to uradio?
ŽUGIĆ: U periodu od početka godine do kraja septembra odobreno je preko 517,4 miliona eura novih kredita i došlo je do usporavanja kreditnog pada u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome u skladu sa svojim poslovnim politikama, banke su imale kreditnu aktivnost čiji tempo varira od banke do banke, od onih koje su imale agresivniju politiku kreditiranja, do onih koje su imale skromniji ili usporeniji kreditni rast.
POBJEDA: Da li je moguć oporavak ekonomije uz pad kreditiranja?
ŽUGIĆ: U prethodnoj godini smo imali rast BDP-a od 3,2% i pored činjenice da je ostvaren pad ukupnog nivoa kredita. Na ostvarenje ekonomskog rasta utiče veliki broj faktora, a kreditna aktivnost je svakako jedan od važnijih faktora.
POBJEDA: Da li je ugrožena finansijska stabilnost u zemlji, ako jeste zbog čega?
ŽUGIĆ: Naša procjena je da je nivo rizika u ovom trenutku umjeren, a da finansijska stabilnost nije ugrožena. Stanje finansijske stabilnosti i potencijalni rizici se prate na dnevnoj osnovi.
POBJEDA: Na koji način Centralna banka treba da reaguje u slučajevima kad je finansijska stabilnost ugrožena?
ŽUGIĆ: Zakonska i ustavna obaveza CBCG je očuvanje finansijske stabilnosti. Shodno tome, CBCG će u slučajevima ugrožavanja finansijske stabilnosti koristiti sve raspoložive mjere i instrumente. Konkretno, reagovanje zavisi od faktora koji ugrožavaju finansijsku stabilnost, a konkretni rizici i „odgovori“ na njih su definisani planom CBCG za reagovanje u vanrednim okolnostima i Nacionalnim planom za reagovanje u vanrednim okolnostima.
POBJEDA: Polazeći od uticaja finansijske krize posmatrano kroz ekonomski, socijalni i politički aspekt, da li Centralna banka mijenja fokus svoje nadležnosti?
ŽUGIĆ: Nema sumnje da je globalna finansijska kriza, koja traje već četvrtu godinu, otvorila novo poglavlje u posmatranju i definisanju ciljeva centralnih banaka, preispitivanju njihove uloge i revidiranju ciljeva i politika za koje su monetarne vlasti bile nadležne. Očito je da obezbjeđenje stabilnosti cijena, kao osnovni princip poslovanja i implementacije politika svih centralnih banaka, danas više nije dovoljna za osiguranje makroekonomske stabilnosti. Sistemska potcijenjenost rizika u pretkriznom periodu i izostanak pravovremene reakcije u preventivnoj fazi materijalizovao se kroz rast nelikvidnosti korporativnog sektora i rast nekvalitetnih kredita u bankarskom sektoru. Stoga treba imati u vidu da CBCG zbog izbora svoje monetarne strategije, kao primarnu misiju ima očuvanje finansijske stabilnosti.
Očuvanje cjenovne stabilnosti u svakom slučaju ostaje dominantni cilj, samo što se on više ne smije pratiti autistično, bez sagledavanja cjelokupnog rizika u sistemu, koji obavezno uključuje analitiku realnog sektora.
Dugovi za lizing i telefon da uđu u kreditni biro
POBJEDA: Hoće li i kada u Kreditni registar biti unijeti i dugovi klijenata i žiranata za struju, telefon, komunalije?
ŽUGIĆ: Odlukom o Kreditnom registru propisano je da Centralna banka može u Kreditni registar, pored podataka o zaduženjima klijenata banaka i mikrofinansijskih institucija, unositi i druge podatke i informacije potrebne za sagledavanje ukupnog zaduženja pojedinih lica. Međutim, pribavljanje takvih podataka ne zavisi od Centralne banke, jer ona nema zakonsko ovlašćenje da obaveže lizing kompanije, telekomunikacijske kompanije ili druge subjekte da joj dostavljaju podatke o zaduženjima njihovih klijenata.
Zbog toga, pribavljanje ovih podataka se može vršiti samo na dobrovoljnoj bazi, što znači da unošenje tih podataka u Kreditni registar zavisi od spremnosti odgovarajucih subjekata da pristupe Kreditnom registru pod uslovima i na način utvrđen posebnim ugovorima sa Centralnom bankom. Centralna banka je u pregovorima sa određenim subjektima, kao što su lizing kompanije i operater Telenor da pristupe Kreditnom registru.
POBJEDA: Kako bi se unošenje dodatnih podataka odrazilo na mogućnost uzimanja kredita?
ŽUGIĆ: Što se tiče uticaja dobijanja ovih informacija na bonitet potencijalnih klijenata, ove informacije u svakom slučaju pozitivno utiču na smanjenje asimetričnih informacija i dobijanja potpunije informacije o rizičnom profilu klijenta i njegovoj mogućnosti zaduživanja i redovnog otplaćivanja kredita.
Raspad eurozone skoro nevjerovatan
POBJEDA: Da li Crna Gora ima rezervni plan ukoliko dođe do raspada eurozone i kako bi se to odrazilo na našu ekonomiju?
ŽUGIĆ: I u jeku krize, raspad eurozone smo smatrali malo vjerovatnim, a danas još manje. Centralna banka Crne Gore kao odgovorna institucija mora da ima spreman odgovor na sve rizike, ma koliko bila mala vjerovatnoća njihovog ostvarenja. Stoga u okviru našeg plana za djelovanje u vanrednim okolnostima (conigency plan) smo predvidjeli i takav scenario, kao i odgovor na takvu situaciju.
Euro bez konkurencije
POBJEDA: Ima li bilo kakvih signala u bankama da deponenti, odnosno štediše prebacuju štednju u druge valute?
ŽUGIĆ: U ovom trenutku ne postoji tendencija prebacivanja štednje iz eura u neku drugu valutu. Euro nije ni na koji način ugrožen, pa u ovom trenutku 95,7 % depozita je u eurima. Ipak, u kojoj valuti štedjeti mora da bude individualna odluka svakog pojedinca.
U Hrvatskoj i Makedoniji zatezna kamata je „plafon“
POBJEDA: Na koliko su zemlje regiona i neke EU ograničile kamatne stope?
ŽUGIĆ: Veliki broj zemalja ima neki oblik ograničenja koliko maksimalno mogu da iznose kamatne stope. Ograničenja su definisana na vrlo različite načine, a moguće je postojanje i izuzetaka od opšteg ograničenja. U svim posmatranim zemljama ograničenje je uvedeno nekim zakonskim propisom (npr. Zakon o obligacionim odnosima). U slučaju Hrvatske i Makedonije postoji identično rješenje: ukoliko jedna strana nije trgovac najviša ugovorna kamata je u visini zatezne kamate, ukoliko je jedna strana trgovac onda je u pitanju zatezna kamata uvećana za 50%.
Fiskalna pravila upućena Vladi
POBJEDA: Što konkretno sadrže fiskalna pravila i da li je tačno da se zaduživanje države ograničava na 58 odsto BDP-a. Kada će biti donesena ova pravila?
ŽUGIĆ: Završena je radna verzija ovog dokumenta koja je upućena Vladi. Ova pravila su dio Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i njihovo usvajanje će zavisiti od dinamike rada Vlade i parlamenta. Pravilima se ograničava nivo budžetskog deficita, nivo javne potrošnje, nivo javnog duga, nivo garancija i predviđaju se korektivni mehanizmi ukoliko se pojavi opasnost da ova pravila budu prekršena. Fiskalni limiti u tom pravcu treba da budu postavljeni na način da odgovaraju ekonomskoj stvarnosti i koji će biti predmet objektivnog monitoringa odgovarajućih institucija.
Krizno prilagođavanje prevalili na klijente
POBJEDA: Da li su utemeljene ocjene da crnogorske banke imaju visoke troškove koje jednostavno prevaljuju na kamate?
ŽUGIĆ: Opšti troškovi banaka uključuju troškove plata i doprinosa, troškove poslovnog prostora i fiksne aktive i ostale operativne troškove. Tokom ove godine primijećen je rast spredaizmeđu nominalnih i efektivnih kamatnih stopa, što ukazuje na činjenicu da su banke krizno prilagođavanje dijelom prenijele i na klijente, kroz rast kamatnih stopa koji ne prati smanjenje operativnih troškova. Jedan dio rasta operativnih troškova se može objasniti i činjenicom da su neke banke na krizu reagovale otvaranjem specijalnih operativnih tijela za praćenje nekvalitetnih kredita ili za proces njihovog restrukturiranja, što je proizvelo dodatne troškove. CBCG je tokom 2012. godine bila vrlo operativna kada je u pitanju praćenje ovih troškova. Tokom neposrednih „on – site“ kontrola predmet svake naše kontrole, između ostalog, je i visina operativnih troškova. Kod banaka koje imaju dovoljan nivo osnovnih prihoda iz kojih se mogu pokriti operativni troškovi, rast operativnih troškova nije zabrinjavajući, naročito ako se radi o velikim bankama sa razgranatom mrežom filijala.
U onim slučajevima u kojima se utvrdi da nivo osnovnog prihoda banke, odnosno nivo prihoda od kamata i naknada nije dovoljan da pokrije opšte troškove, bankama se nalažu supervizorske mjere da iste svedu na prihvatljiv nivo. Naročito su targetirane zarade i bonusi visokog menadžmenta, čime se želi izbjeći zloupotreba ovog instrumenta korporativnog upravljanja.
POBJEDA: Da li su troškovi crnogorskih banaka veći od regionalnih, evropskih?
ŽUGIĆ: Sama visina nivoa operativnih troškova u crnogorskom bankarskom sistemu posmatrano po glavi stanovnika je nešto viša od prosjeka u odnosu na zemlje EU, što se dijelom može objasniti i činjenicom veličine tržišta, imajući u vidu da su određeni operativni troškovi fiksni, bez obzira na veličinu tržišta.
pobjeda.me
