Svaki vlasnik tekućeg računa poslovnoj banci u Srbiji godišnje ostavi bar 1.800 dinara, koliko košta najjeftinije održavanje računa.
Kada se na to dodaju razne naknade za posebne „paket račune“, usluge elektronskog bankarstva i članarine za platne kartice, troškovi su i višestruko veći.
Na sve to, banke umiju da naplate i štampanje papirnih izvoda, a pojedine čak i svaki „slip“ – papir koji se dobija kada se podigne gotovina na bankomatu. Tako i ne čudi što, na ime raznih naknada i provizija, banke godišnje ubiraju više od 35 milijardi dinara.
Tačan broj ovakvih naknada i provizija nije poznat. Građani ih plaćaju za blizu stotinu usluga od banaka, a preduzeća daleko više. Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga spriječava samo najdrastičnije slučajeve. Tako zatvaranje tekućeg računa mora da bude besplatno u svakoj banci. A, na primjer, za ranije vraćanje kredita banka smije da zaračuna najviše jedan odsto na ostatak duga.
Međutim, niko ne spriječava bankare da vam na šalteru zaračunaju proviziju od čak 150 dinara na, recimo, uplatnicu od 100 dinara. Pa bude „skuplja dara nego mjera“. Takođe, pojedine banke zaračunavaju dodatnih 30 dinara za svako podizanje novca sa sopstvenog bankomata, u slučaju da štampate i izvještaj, takozvani „slip“.
– Tražila sam na šalteru svoje banke da mi odštampaju izvod o stanju na tekućem računu i za to su mi zaračunali 500 dinara – kaže ogorčena klijentkinja jedne banke.
U drugoj banci, pak, gdje se izvodi štampaju besplatno, zaračunava se 200 dinara na ime zamjene obične kartice za „čipovanu“ uz obrazloženje da je to urađeno na zahtjev klijenta. Iako klijent o tome nije imao pojma, već ga je banka samo obavijestila da dođe po novu karticu.
– Podigli su mi troškove održavanja tekućeg računa sa 200 na 500 dinara, što sam saznala tek kada su mi skinuli pare sa računa – kaže druga vlasnica tekućeg računa u istoj banci.
Devize
Kada je riječ o kupovini i prodaji deviza na šalterima banaka, iako gotovo u svakoj stoji obavještenje da se provizije ne naplaćuju, kursevi su uvijek nepovoljniji nego u mjenjačnicama. Tako da za kupovinu i prodaju deviza banke treba zaobići – mjenjačnice ionako sve rade za njih. (novosti.rs)
