1. Zašto cijena zlata na svjetskom tržištu raste, te da li je realno očekivati da se takav trend nastavi i do kada?
Cijena zlata istorijski raste od 1918., tj od završetka prvog svjetskog rata. Jedino imamo presedan 1982 kada je cijena zlata depresirala u odnosu na predhodnu godinu jer se desio nagli skok cijena usled naftne krize predhodne godine. Medjutim I tada nakon pada , cijena je bila veća nego u momentu naglog početka rasta. Dugoročno znači, berzanska cijena zlata uglavnom raste, kratkoročno cijena zlata zavisi od ponude I tražnje, kao I svaka druga berzanska roba, pa se dešavaju oscilacije.
Ekonomski uzrok rasta cijene zlata je uzrokovan karakterom globalnog monetarnog sistema. Naime za razliku od XIX vijeka kada je monetarni sistem imao podlogu u zlatnim rezervama I zlatu u opticaju (tzv. zlatno važenje), nakon 1945 a narocito nakon 1972 kolicina novca u opticaju je odredjena potrebama konkretne ekonomije ili odlukom emitenta (npr. Evropske centralne banke). Drugim riječima novac u opticaju je stvar povjerenja izmedju monetarne vlasti I korisnika.
Ovaj princip je vjerovali ili ne, održiv sve dok se jedni ili drugi ne zaduže previše ili monetarna vlast “ne odštampa” previše. Za posledicu primjena ovog sistema ima odredjenu stopu inflacije koja djeluje stimulativno na rast BDP.
Zlato odavno nema klasican monetarni karakter kakav je imalo kroz istoriju, ipak ono nikada nije prestalo da bude garant stabilnosti kako nacionalnih ekonomija tako I porodičnog budžeta. Većina Centralnih banaka posjeduje zlatne rezerve , a opet većina tih zlatnih rezervi nalazi se u Banci za medjunarodna poravnanja u Bazelu. Danas zlato u obliku kovanica I poluga ne zovemo monetarno, već investiciono zlato. Investicione zlatnike I poluge gradjani u Evropskoj Uniji kupuju bez ikakvog poreza na šalterima banaka ili drugih specijalizovanih prodavnica.
Kako je istorijski ista količina zlata uvijek kroz posmatrani period mogla da kupi istu količinu roba, logično je izvesti pretpostavku zašto cijena zlata raste. Npr. Ako kupimo danas kilogram investicionog zlata košta cca. 43000 € . a sa druge strane deponujemo 43000 da stoje u nekoj banci uz kamatnu stopu od par procenata logično je pretpostaviti šta će vise vrijedjeti nakon 10 godina, čak I u normalnim privrednim uslovima. Za zlato ćemo i za 10 godina moći da kupimo istu količinu roba kao danas , a sa druge strane pitanje je šta ćemo sve moći da kupimo za novac koji ćemo držati na depozitu.
Imajući u vidu stanje I dužničku krizu u EU, te nekontrolisanu emisiju obveznica od strane svake članice EU. Zatim emisiju federalnih rezervi USA tokom 2008 I 2009, radi spašavanja američkog dolara jasno je kakve su perspektive kretanja cijene zlata dugoročno.
Ne zaboravite: zlato je metal I samim tim ograničen resurs, nije ga moguć emitovati više nego sto ga stvarno ima?!
2. Da li je otkupna cijena zlata koju nude zlatare i specijalizovane radnje za otkup realna i da li biste vi, pod ovim uslovima, prodavali zlato koje biste eventualno posjedovali?
U Crnoj Gori (a to sam ranije više puta kroz članke objasnio) ne postoji organizovano tržište investicionog zlata. Ova činjenica nije do kraja objašnjiva, obzirom na proces pridruživanja EU, u kojoj investiciono zlato ima karakter novca, I sa nime se bez ikakvog poreza trguje na šalterima banaka I specializovanih radnji, kao sa svakom drugom valutom. Tako npr. U toku ovog razgovora Zlatnih Austrijskih 100 dolara ( Philharmoniker 31,1035 g zlata, se otkupljuje za 1.339,77 € a prodaje za 1.378,24 €) na šalteru neke od Banaka u Austriji. U cijenu prodaje uračunata je I premija proizvodjača koja se računa I do 6% zavisno od trgovca.
Želim da nap
Kada govorimo o cijeni zlata koju kupuju zlatare ili specijalizovane radnje u CG, moramo da se osvrnemo na pojam nakita. Nakit nije investiciono (monetarno) zlato. Nakit je umjetnički predmet izrađen od plemenitih metala. Cijena nakita se utvrdjuje na nacin sto se uracuna cijena zlata upotrebljenog za nakit + naknada za umjetnički rad + marža + porezi I akcize. Odmah se moze vidjeti da je udio vrijednosti zlata u ukupnoj prodajnoj cijeni nakita manji od cijene samog nakita. U slučaju kada neko od nas želi da proda nakit ( po metodologiji koju koristi kompanija Gosireco u Austriji), njemu se plaća samo udio čistog zlata u nakitu. Tako npr 10 g , 14 karatnog zlatnog nakita sadrži 5,8 g čistog zlata. To pomnožimo sa cijenom zlata na berzi, odbijemo uobičajenu maržu I dobijamo otkupnu cijenu z
lata. U CG ta cijena zavisi I od drugih faktora najčešće ponude … omenem da je investiciono zlato – zlato u fizičkom obliku kovanica ili poluga koju izdaje neka državna kovnica novca.
Moram da priznam da ja kao neko ko se bavi investicionim zlatom ne posjedujem zlatni nakit. A da ga posjedujem prodao bi ga I pretvorio u investiciono zlato.
3. Da li država adekvatno kontroliše tržište plemenitih metala ( ako je odgovor da, recite na koje sve načine to čini, a ako je odgovor ne kažite šta bi još, po Vašem mišljenju, trebala da učini po tom pitanju)?
Ne. Država uopste nije regulisala tržište plemenitih metala. Na snazi su propisi koji više manje važe još od SFRJ. I odnose se prije svega na rad zlatara I na jubilarna izdanja CBCG. Neophodno je da vlada I CBCG što prije usvoje evropske propise o upotrebi zlatnog novca I investiranju u zlato. Na osnovu tih propisa omogućilo bi se građanima da štede (investiraju) u zlato (I druge pleme
Vlada po mom misljenju treba da prati iskustvo nekih država oko ogranicenja individualnog izvoza zlata. Svaki izvoz veći od limita koji je preko 15000€ trenutno u nekim zemljama , podleže mjerama ograničenja I dokazivanja porijekla.nite metale) a istovremeno bi se oslobodio bi se novac uspavan na računima I slamaricama.
Na kraju CBCG po mom mišljenju treba da omoguci poslovnim bankama da dio kapitala drže u zlatnim polugama I kovanicama, čime bi se dodatno oslobodila novčana sredstva neophodna za privrednu akceleraciju.
4. Kako komentarišete otvaranje velikog broja radnji koje otkupljuju zlato i sve više ljudi koji posežu za prodajom porodičnog nakita?
Oko prodaje nakita nemam dileme, taj proces je uslovljen sve većim pritiskom krize, smanjenja plata na svim nivoima te narastajućim potrebama. Nažalost zbog zaduženja ljudi posežu za najvrednijom imovinom I prodaju nakit. Za pohvalu je po mom ličnom mišljenju relativno dobra cijena za nakit u slučaju da se prodaje kod zlatara.
Pojava većeg broja radnji koje su specijalizovane za otkup zlata je trend koji nije prisutan samo u CG. I u regionu ali I u globalnim razmljerama imamo povećan intres za otkup plemenitih metala. Dovoljno je odgledati serijal Pawn Star na History kanalu.
Ipak pojava specijalizovanih radnji kod nas ima neke specifičnosti. Naime, prema onome što sam ja zapazio cijena koju nude takve radnje se poklapa sa cijenom koju reklamiraju neke internet kompanije iz naseg okruženja. Ove kompanije nude gradjanima da prodaju svoje zlato ili ga zamijene za njihove poluge (999/1000 cistoca) uz 3-5% rabata. Ja lično nikome ne preporučujem da kupuje poluge kod proizvodjaca koji nisu renomirani. Zlato koje se prodaje ovim kompanijama najčešće završi u monetarnim depoima neke od zapadnoevropskih banaka ili državnih trezora.
Smatram da bi I naša Vlada trebala da razmotri potrebu postojanja zlatnih rezervi u samoj zemlji, I eventualno napravi jedan fond koji bi mogao da otkupi odredjene količine zlata koje se nude na tržištu. Postojanje zlatnih rezervi u zemlji I eventualna emisija zlatnog novca znatno bi doprinijela unutrašnjoj stabilnosti te rastu kreditnog rejtinga zemlje.
Intervju radio Boris Adžić za ND Vijesti, 28/10/2012
