Kriza eura je “samoizazvana” i gura Evropsku uniju u dugotrajnu depresiju, ocijenio je u ponedjeljak međunarodni finansijer George Soros, kako prenosi The Wall Street Journal.
Ocijenivši krizu “noćnom morom”, Soros je, govoreći na konferenciji Nacionalnog udruženja za poslovnu ekonomiju u New Yorku, kazao da su tvorci eura bili svjesni njegovih nedostataka kada su ga osnivali. Osnovali su centralnu banku, ali ne i zajedničko ministarstvo finansija.
Kao i u dosadašnjim ciklusima rasta i pada, prvih je godina vladao optimizam i popustljivost, ali kada su se stvari počele pogoršavati, stajalište učesnika se promijenilo.
Promijenilo se primjerice stajalište njemačke javnosti, rekao je. Kada je počeo proces njemačkog ujedinjenja, shvatili su da se to može provesti samo u kontekstu snažnije Evropske unije.
“Njemačka je bila predvodnik jačanja integracije”, rekao je Soros.
Uvođenjem eura, uprkos nedostacima, Evropska centralna banka (ECB) prihvatila je državne obveznice članica eurozone kao bezrizične. Time je dat prisilan podsticaj komercijalnim bankama da kupuju obveznice slabijih valuta, no u stvarnosti Španija i Italija nisu bile konkurentne kao Njemačka, kazao je.
Sada, “linija manjeg otpora navodi Njemačku da učini minimum kako bi se sačuvao euro, no to nije dovoljno”, istaknuo je.
Euro je “zapravo pretvorio dužničke zemlje u manje razvijene zemlje koje su posuđivale u stranoj valuti”, rekao je, napomenuvši da su se “one odrekle prava da tiskaju novac.”
Postojala je “pogrešna pretpostavka da državni dug nije rizičan” i ta je “temeljna pogreška razotkrivena”. Moglo bi je se ispraviti uvođenjem euroobveznica, ali to nije politički prihvatljivo u Njemačkoj, kazao je.
Premda Njemačka ne postupa “u lošoj namjeri”, rezultat je da se “jaz između dužnika i povjerilaca produbljuje” i mogao bi postati trajan, rekao je.
“Postoji svijest da je nešto temeljno pogrešno, no još se ne zna kako to ispraviti.”
Po Sorosu, jedna mogućnost je da Njemačka postane “dobrotvorni vladar” i pomogne dužnicima.
Druga, drastičnija, je da Njemačka istupi iz eurozone. U tom bi se slučaju teret s dužničkih zemalja prebacio na Njemačku, koja bi se morala prilagoditi, rekao je.
Kada bi Njemačka istupila, došlo bi do depresijacije eura pa bi teret dugova nominalno ostao jednak, ali bi se realno smanjio. Dužničke zemlje povratile bi svoju konkurentnost jer bi njihov izvoz pojeftinio, a uvoz poskupio, objasnio je. (capital.ba)
