Turska uskoro dobija novi grad – Novi Istanbul, jer supermoderni grad za oko milion stanovnika treba da bude podignut na obali Crnog mora.
Jedna od njegovih glavnih građevina biće najveći aerodrom na svijetu, sa šest pista, za 100 miliona putnika godišnje. Ovaj megaprojekat dio je kandidature Istanbula za organizaciju Olimpijskih igara 2020. godine.
Novi, ”zeleni” grad, podignut u skladu s najvišim ekološkim principima, prostiraće se na 40.000 hektara. Taj impozantan građevinski poduhvat priprema Gradski centar za planiranje, pod dirigentskom palicom svjetski poznatog arhitekte i urbaniste iz Amerike Sidnija Raseka. Turski premijer Redžep Tajip Erdogan Erdogan želi da sve bude završeno do 2023. godine.
Idejni tvorac iz Amerike najavljuje da će Novi Istanbul biti istinska metropola. Grad i gigantski aerodrom biće u simbiozi, nerazdvojni.
– Otvara se nova veza između Evrope i Azije, između Moskve, Bliskog istoka i Azije – izjavio je nedavno Rasek. – Grad će tehnološki biti veoma napredan. U njemu automobili neće biti korišćeni kao u uobičajenim gradovima. Moj prijedlog je da to bude ”zeleni grad”, izdjeljen na pešačka susjedstva.
Do aerodroma je predložena brza pruga, s direktnom vezom do Taksima, centra ”starog” Istanbula.
Namjera projektanta je da u novoj milionskoj varoši osnaži turske kulturne vrijednosti. Grad će biti podjeljen na mahale, uz nastojanje da u njima budu zadovoljene potrebe svih društvenih grupa: mladih (kojih u Turskoj ima znatno više nego na Zapadu) i starih, bogatih i onih manje imućnih.
– Budućnost Istanbula je sjajna i to je moja poruka investitorima – kaže Sidni Rasek. – Zaista vjerujem u to iz više razloga. Jedan je uspon turske ekonomije, koja je u dinamičnoj vezi s privredama Kine, Azije, Centralne Azije, Rusije, kao i EU. Zatim, tu su istorijske, geografske i kulturne veze Istanbula s Evropom i – konačno – mjesto na kom se grad nalazi, na pola puta između Pekinga i Londona, Moskve i Kaira. U poslu sa nekretninama uvijek govorimo da kuću prodaje ”lokacija, lokacija i lokacija”, a Istanbul, definitivno, ima lokaciju.
U novom gradu bi, shodno ideji da bude sagrađen za najveću svjetsku sportsku smotru, bilo i Olimpijsko selo, koje bi se kasnije transformisalo u univerzitetski kampus. Planirani su i naučno-tehnološki centri.
Ovo nije prvi put da se u ovom vijeku govori o gradnji Novog Istanbula. Prije oko pet godina, stručnjaci iz Turske i sa američkog Univerziteta Perdju iznijeli su prijedlog: da se izgradi drugi Stambol – otporan na zemljotrese. Stručnjaci, naime, smatraju da će u naredne tri decenije grad na Bosforu pogoditi razoran potres, siline između 6,8 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali. To bi moglo da znači pravu katastrofu za 12-milionsku metropolu, čije zgrade nisu građene prema seizmičkim propisima, ali i za cijelu tursku ekonomiju. Drugi, satelitski grad, podignut da izdrži svaki zemljotres, mogao bi da pruži utočište građanima Stambola u slučaju da se protiv njih okrenu sile prirode.
Zatim su tri godine na projektu Novog Istanbula radili stručnjaci Univerziteta Mičigen. Oni su kao lokaciju za gradnju označili obalu Crnog mora, upravo zbog otpornosti na zemljotrese, jer je tamo zemljište bolje nosivosti, sastavljeno uglavnom od stijena. Uz to, postoji velika pogodnost – ”parcela” je najvećim dijelom u državnom vlasništvu.
Brazilija, Čandigar, Novi Beograd
U prošlom vijeku podignuto je nekoliko novih gradova. Najpoznatiji su Brazilija, glavni grad Brazila, i Čandigar, prestonica dvije indijske savezne države. I Novi Beograd spada u tu kategoriju, mada on nije sagrađen ”u pustinji”, već između dva istorijska grada, Beograda i Zemuna. Suprotno od budućeg pješačkog novog Istanbula, pomenute naseobine, građene prema zamislima oca moderne arhitekture Le Korbizjea, koncipirane su kao automobilski gradovi.
Izvor: capital.ba
