Deloitte izabrao najveće banke u Adria regiji za 2011. godinu

Dodajte komentar

UniCredit je i u 2011. sa 20,8 milijardi eura aktive bio najveća bankarska grupacija u Adria regiji koja obuhvata šest zemalja bivše SFRJ, podaci su Deloitteove rang liste najvećih bankarskih grupacija, regionalnog projekta koji se sprovodi već četiri godine.

Slijede Intesa SanPaolo grupa s aktivom od 16 milijardi eura i NLB grupa(15,09 milijardi eura), koje su zamijenile pozicije u odnosu na 2010. godinu. Među prvih pet su još i Hypo grupa sa 10,57 milijardi eura aktive i RBA grupa (10,53 milijardi eura).

„Tri najveće bankarske grupacije zajedno drže oko 36 posto ukupne aktive u regiji. Važnost 15 najvećih bankarskih grupacija ističe činjenica da njihova ukupna aktiva predstavlja gotovo 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije“, naveo je Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu predstavljajući rezultate rangiranja banaka.

„Budući da su ekonomije regije na različitim razvojnim nivoima, regionalna prisutnost bankama omogućava stabilnost, mogućnost ostvarivanja značajnog rasta i povećanja profitabilnosti“, istakao je Luka Babić, viši konsultant u Deloitteovom Odjeljenju finansijskog savjetovanja.

Izostanak ekonomskog oporavka u regiji rezultirao je daljim porastom problematičnih kredita u bilansima banaka i u 2011. godini. Zbog toga su se banke nastavile fokusirati na aktivnosti koje bi im omogućile povrat plasiranih kredita. Razlog za zabrinutost je da se  relativno veliki broj klijenata s restrukturiranim kreditima ponovo pojavljuje sa zahtjevom za novim reprogramima.

„U većini slučajeva programi restrukturiranja usmjereni su na prodaju nekretnina. Međutim, naše iskustvo upućuje na zaključak da u uslovima slabe likvidnosti prodaja nekretnina nije stabilan temelj programa restrukturiranja, već samo način na koji mogu biti ispoštovani rokovi servisiranja dugovanja“, kazao je Ćurić.

Crna Gora: smanjivanje neto kreditnih plasmana

Crna Gora je u poređenjeu s 2009. godinom, imala pad ukupne aktive od 2.7%, što je prije svega posljedica smanjenja neto kreditnih plasmana. Centralna banka, kao ključni aspekt bankarskog poslovanja u sljedećem razdoblju, vidi problematiku kvaliteta kreditnih plasmana i održavanje zadovoljavajućeg nivoa kapitalizacije banaka. Najveća banka u visoko koncentrisanom bankarskom sektoru zemlje je Crnogorska komercijalna banka, dio OTP grupe. Slijede je NLB Montenegrobanka i Hypo Alpe-Adria-Bank.

Hrvatsko bankarsko tržište najveće u regiji 

U 2011. je došlo i do značajne promjene u bankarskom sektoru regije, kada je najveća ruska banka Sberbank preuzela osam članica Volksbank International grupe. Vrijednost ove transakcije obavljene u septembru 2011. iznosila je 505 miliona eura.

„Sberbank ima 27 posto ukupne aktive ruskog bankarskog sektora, te izuzetno razvijenu depozitnu bazu u segmentu stanovništva. Usto,  banka je i izuzetno profitabilna, te bilježi niske nivoe loših kredita“, kazao je Ivan Fabijančić, direktor u Odjeljenju finansijskog savjetovanja.

U Hrvatskoj je kao i prethodnih godina najveća Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije. Slijede Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa Sanpaolo, te Erste & Steiermärkische Bank.

Hrvatsko bankarsko tržište je s aktivom većom od 54 milijarde eura najveće je u regiji, a velike banke drže više od 81 posto aktive hrvatskog bankarskog tržišta.

Slovenija – povećanje profitabilnosti na razini dobiti prije oporezivanja i rezervacija

Slovenija, jedina članica EU u regiji, na prvom je mjestu po prosječnoj aktivi po stanovniku. Najveća banka u Sloveniji je NLB, s aktivom od 12,98 milijardi eura, a slijede još dvije banke u pretežito domaćem vlasništvu – Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa.

“Dokapitalizacija velikih sistemskih banaka trenutno je gorući problem u Sloveniji, pa se sve češće nameće pitanje prijeti li im španski scenario. Trenutno su u toku snimanja stanja u bankama, kako bi se utvrdile stvarne potrebe za dodatnim kapitalom“, kazao je Fabijančić.

Mala aktiva po stanovniku Srbije

Srpski se bankarski sektor nalazi na trećem mjestu u regiji, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No, prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija.

„Niska penetracija nije nužno loša, jer na kraju upućuje na veliki potencijal srpskog bankarskog tržišta, čineći ga na taj način vrlo atraktivnim“, ističe Moravek.

Najveća banka u Srbiji članica je grupe Intesa Sanpaolo, a slijede Komercijalna banka te Eurobank EFG.

Bankarsko tržište u Bosni i Hercegovini…

…karakteriše nizak niv aktive s obzirom na broj banaka i koncentraciju na tržištu.

 „Tri vodeće banke imaju 42 posto ukupne aktive, dok  promatrano na nivou grupacija taj odnos raste na više od 54 posto, što upućuje na relativno visoku koncentraciju vodećih banaka“, kazao je Fabijančić.

Raiffeisen je i ove godine najveća banka u BiH, a slijede je članice grupe UniCredit, te članice Hypo grupe.

Makedonija: rast kao posljedica kreditne ekspanzije

Makedonski bankarski sektor je u 2010. rastao po stopi od gotovo 14% (u domaćoj valuti) i to primarno pod uticajem kreditne ekspanzije. Pri tome je najveći dio kreditiranja bio usmjeren preduzećima. Takođe su rasli i ukupni depoziti, u čemu najveći udio ima stanovništvo. U sektoru je primjetna visoka koncentracija triju najvećih banaka koje zauzimaju gotovo dvije trećine tržišta. Na vodećem mjestu nalazi se Komercijalna banka Skopje, dok se Stopanska banka Skopje, kao je dio grupacije National Bank of Greece, ove godine našla na drugom mjestu. Treća po veličini banka u Makedoniji je NLB Tutunska banka.

Pripreme za Basel III

U regulatornom je smislu za banke u regiji vrlo važna primjena Basela III koja bi trebala započeti u januaru 2013., a trebao bi doprinijeti stvaranju otpornijeg globalnog bankarskog sektora, koji bi pružio veću sigurnost pri ekonomskim šokovima i spriječio buduće negativne uticaje na ekonomiju.

Osim Basela III, otpornosti bankarskog sektora trebao bi doprinijeti i MSFI 9, međunarodni standard finansijskog izvještavanja koji je trebao stupiti na snagu u januaru 2013. No, zbog produžetka rokova završetka ostalih faza projekta, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odložio je njegovu obaveznu primjenu na ili nakon 1. januara 2015.

banka.hr / deloitte.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *