Uvođenje novih poreza, kao opšti princip, ima negativan efekat na potrošačku tražnju i povećava vjerovatnoću za poslovanje u sivoj zoni, kako bi se izbjeglo plaćanje nameta, kazao je u intervjuu „Danu” direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori Edin Seferović.
– Održavanje ravnoteže u budžetu pogađanjem mobilnih operatera, električnih snabdjevača i kablovskih provajdera putem povećanja poreza neće uticati na tražnju za ovim proizvodima zato što su mobilni telefoni i struja apsolutne nužnosti danas.
– Takođe, provajderi ovih usluga se pridržavaju poreskih propisa i procedura, tako da ova specifična povećanja vjerovatno neće povećati sivu ekonomiju. Međutim, nove takse su uvedene i odobrene kroz skupštinu preko noći, bez dovoljnog dijaloga sa provajderima, i bez dovoljno analiza kako će se one odraziti na tržište i na mnoge poslovne potrošače koji koriste mobilne telefone, kablovske i usluge električne energije. Želimo da vidimo predvidljivije poresko i zakonsko okruženje u Crnoj Gori, gdje se kompanije mogu pripremiti za izmjene ovih politika. „Takse iznenađenja” zasigurno ne čine prijateljskim poslovni ambijent. Ukoliko ova strategija bude funkcionisala i PDV ostane na 17 odsto, onda bi se mogla posmatrati kao donekle uspješna. Strahujem da je povećanje PDV-a neminovno i da će to izazvati dvostruki udarac – rekao je Seferović.
Koje mjere preporučujete za punjenje državne kase?
– Pooštravanje mjera za smanjenje sive ekonomije i uvođenje većeg broja strukturnih reformi, uz postepeno smanjenje javne administracije su mjere za koje vjerujem da bi bile prikladnije u pomoći održavanja ravnoteže u budžetu, umjesto povećanja poreza. Naravno, srednji i dugoročni ciljevi treba da budu fokusirani na privlačenje većeg broja stranih direktnih investicija u Crnu Goru. Nastavljanje sa SDI je od ključne važnosti za održavanje rasta crnogorske ekonomije i stoga bi promocija Crne Gore kao investicione destinacije takođe trebala biti vladin prioritet.
Kako će se snižavanje kreditnog rejtinga Crne Gore na BB minus odraziti na cijenu zaduživanja i priliv direktnih stranih investicija?
– Ne mislim da će snižavanje kreditnog rejtinga Crne Gore na BB minus imati dalekosežan uticaj na SDI zato što investitori nisu fokusirani na samo jednu oblast za investiranje u Crnu Goru. Jedina investicija na koju degradiranje može uticati je kupovina vladinih emitovanih obveznica ili pozajmice banaka vladi. Međutim, interesovanje za turizam i energetiku bi trebalo ostati, zato što kreditno degradiranje govori mnogo više o fiskalnoj stabilnosti jedne zemlje, a ne o njenom investicionom potencijalu.
Strani investitori shvataju da je Crna Gora zemlja u tranziciji i više su zainteresovani za strukturne promjene koje se spovode, što daje kompanijama više fleksibilnosti u zapošljavanju radnika i smanjenju komplikovanih administrativnih procedura. Još jedan veoma važan faktor za strane investitore je koje mjere se sprovode za kontrolisanje sive ekonomije. Strani investitori žele da prate sve lokalne propise i pravila do poslednjeg detalja. Kada potencijalni konkurenti ne registruju zaposlene, ne plaćaju PDV, prodaju piratski materijal, ili švercuju robu na tržištu, sve to čini manje privlačnim poslovanje u Crnoj Gori zato što poslovni teren nije jednak za sve kompanije.
Da li je nizak državni rejting razlog što američki kapital zaobilazi Crnu Goru imajući u vidu da je BB minus tri stepena ispod investicionog rejtinga, ili je veličina države najveća prepreka?
– Mnoge države širom svijeta su iskusile degradiranje njihovog suverenog kreditnog rejtinga. Ovo nije uticalo na zainteresovanost američkih investitora, sa kojima smo u kontaktu, za Crnu Goru. Veličina tržišta ograničava investicioni potencijal, međutim, ne čini ga manje privlačnim mjestom za poslovanje. Institucije kao što su vlada, skupština, sudovi, kompanije i poslovna udruženja kao AmCham, treba da zauzmu aktivniju ulogu u unapređenju poslovnog ambijenta kako za tekuće tako i za potencijalne buduće investitore.
Kako se dužnička kriza u EU doživljava u SAD-u?
– Evropska dužnička kriza ima ogroman efekat kako na SAD tako i na ostatak svijeta. Transatlantska ekonomija (SAD i Evropa) su činile nešto više od 50 odsto svjetskog BDP-a u 2010. godini u nominalnim američkim dolarima i ukupna trgovina je u prošloj godini iznosila preko 777 milijardi dolara. To znači da je ekonomska veza između SAD i Evrope veoma značajna. Do sada se čini da je tržište kapitala bilo najosjetljivije na postojanje dužničke krize. Povjerenje investitora je takođe poljuljano, ali ja vjerujem da su dugoročni izgledi jaki, prije svega zbog obrazovanja, istraživanja i razvoja, i ukupne konkurentnosti transatlanske ekonomije. Takođe, evropska periferija, koja uključuje Rusiju, centralnu i istočnu Evropu, Balkan pa čak i Tursku i Bliski istok, ima ogroman potencijal za rast.
Da li je AmCham povećala broj članica sa lanjskih 58 i koje aktivnosti planirate do kraja godine?
– Mi smo povećali naše članstvo na 64 članice i u poslednje vrijeme smo bili veoma aktivni u rješavanju pitanja važnih za unapređenje poslovnog i društvenog ambijenta u Crnoj Gori. Zainteresovani smo ne samo za poboljšanje uslova za poslovanje onih kompanija koje već posluju u Crnoj Gori, već takođe i za privlačenje novih investicija. U ovim ekonomski izazovnim vremenima za Evropu, Sjedinjene Američke Države i ostatak svijeta, vjerujemo da je sada pravo vrijeme za sprovođenje reformi koje bi Crnu Goru učinile atraktivnijom. Privlačenje većeg broja i više klase turista, povećanje proizvodnog kapaciteta u poljoprivrednom sektoru, i postajanje neto izvoznika energije će dovesti do mnogo većih poslovnih prilika za crnogorske građanje, a postepeno i do boljeg životnog standarda.
dan.co.me
