Na valutnim je tržištima euro i prošle sedmice bio pod pritiskom dužničke krize i splašnjavanja nade da će američki Fed uskoro olabaviti monetarnu politiku, pa mu je kurs, po prvi put nakon dvije godine, zaronio i ispod nivoa od 1,22 dolara.
Cijena eura prema američkoj valuti oslabila je prošle nedjelje 0,3 posto, na 1,2250 dolara, a tokom sedmice zaronila je na samo 1,2160 dolara, najniži nivo od polovine 2010. godine.
Kurs eura u odnosu na japansku valutu skliznuo je, pak, 0,9 posto, na 97,00 jena.
I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je cijena pala 0,6 posto, na 79,20 jena.
Prošle je sedmice nastavljen pritisak na euro, zbog strahovanja ulagača od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, pa se njegov kurs prema američkoj valuti kretao na najnižim nivoima u dvije godine.
Mali predah pružila mu je početkom sedmice tek odluka ministara finansija eurozone o pomoći Španiji od 30 milijardi eura za spašavanje tamošnjih banaka.
No, taj je predah bio kratkotrajan jer ministri nisu postigli napredak po pitanju korištenja sredstava iz kriznih fondova za kupovinu obveznica prezaduženih članica eurozone na tržištu, što bi smanjilo cijenu njihovog zaduživanja.
A da se situacija u ekonomijama eurozone pogoršava, pokazuje i odluka agencije Mooody's o sniženju rejtinga Italije za dva stupnja, na Baa2, uz negativne izglede.
“I u preostalom dijelu godine pratit će nas razočaravajući privredni rast, krhko povjerenje ulagača i visoki prinosi na obveznice država u rubnom pojasu eurozone”, kazao je Derek Halpenny, valutni analitičar u Bank of Tokyo Mitsubishi.
Dolar je prema euru ojačao i zbog toga što je zapisnik s junskog sastanka američke centralne banke Feda pokazao da bi se stanje u američkoj privredi moralo pogoršati da bi banka dodatno ublažila monetarnu politiku.
“Svaka centralna banka u svijetu osim Feda ublažava monetarnu politiku. Dok u Fedu ne promijene stajalište, dolar će i dalje jačati. Euro će pak vjerovatno nastaviti slabiti jer će ga pritiskati odluka Evropske centralne banke o sniženju kamate na depozite”, kazao je George Saravelos iz Deutsche banke.
Prije desetak dana ECB je snizio ključne kamate s 1,0 na rekordno niskih 0,75 posto, dok je kamate na depozite srezao na nula posto. To znači da banke ne zarađuju ništa ako drže novac na računima u centralnoj banci eurozone.
To je jedan od razloga što je euro od početka godine oslabio više od 5 posto prema dolaru, čime je već premašio gubitak iz prošle godine, kada je skliznuo za 3,2 posto.
banka.hr
