Ponude za otkup zlata u Crnoj Gori tokom posljednjih mjeseci sve su prisutnije na oglasnim tablama i na internet stranicama.
Otkupljuje se nakit, bez obzira na njegovu očuvanost, novčići, kao i svi drugi predmeti napravljeni od ovog plemenitog metala.
Iako se zlato oduvijek otkupljivalo u zlatarskim radnjama, povećana prisutnost drugih subjekata koji građanima nude otkup zainteresovala je veliki dio javnosti, naročito zbog činjenice daje cijena koju nude veća u odnosu na uslove pod kojima se ovaj metal može unovčiti u zlatarama, piše Pobjeda.
Ovakvi trendovi karakteristični su za društva koja prolaze kroz period ekonomske krize ili u kojima je stanovništvo generalno pretrpjelo određeni pad standarda, pa stoga jedan dio javnosti sa posebnim oprezom posmatra mogućnosti otkupa.
Vlasnici i zaposleni u zlatarskim radnjama u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, poznatijoj kao Zlatarska, kazali su za Pobjedu da je u posljednjih pola godine povećan broj građana koji prodaju stari nakit. Otkupna cijena četrnaestokaratnog zlata u podgoričkim zlatarama je između dvadeset i dvadeset jednog eura za gram, dok se zlato veće finoće i drago kamenje ne otkupljuju. Otkupljeno zlato se uglavnom topi i od njega se u istoj zlatari pravi novi nakit.
Zlatari navode da se do sada nijesu susreli sa nekim ko bi ponudio veću količinu zlata na prodaju, a otkupljivače koji ovu djelatnost vrše putem oglasa smatraju nelojalnom konkurencijom, prvenstveno zbog viših cijena.
Iz Tržišne inspekcije navode da im se u posljednje vrijeme obraćaju subjekti sa zahtjevima da zakonski regulišu bavljenje otkupom starog zlata i pitanjima koje uslove je za to potrebno ispuniti.
“Takav subjekt treba da se registruje i treba da prijavi trgovinu na propisanom obrascu, dok su zlatare u okviru svojih djelatnosti već registrovane i za otkup zlata“, kazala je glavna tržišna inspektorka Rada Marković.
Prema njenim riječima tržišni inspektori za sada nijesu naišli na nekoga ko se otkupom zlata bavi na način koji nije legalan, budući da se kontrola obavlja u poslovnim prostorima, a ako neko to radi u neregistrovanim ili stambenim prostorima, Tržišna inspekcija nema zakonsku mogućnost vršenja kontrole u takvim situacijama.
“Ne možemo reći da toga u Crnoj Gori nema, ali je za inspektore dug put do vršenja takve kontrole, jer bi u taj proces trebalo uključiti i policiju, Tužilaštvo i sud“, ocijenila je Marković.
Izvor: cdm.me
