Traži se zahtjev za veću javnost u radu banaka

Centralna banka treba da objavljuje imena banaka koje su prekršile zakon i kojima je u postupku kontole naložila sprovođenje određenih mjera, da više kritikuje vladu kada je u pitanju sprovođenje njenih preporuka, kao i da sa ministarstvom finansija aktivnije radi na snižavanju kamatnih stopa koje bi pokrenule privrednu aktivnost.

To su dva najznačajnija zahtjeva koja su jdanas upućena iz skupštinskih klupa guverneru CBCG Radoju Žugiću gdje je razmatran godišnji izvještaj o radu za prošlu godine vrhovne monetarne institucije.

Zahtjev za veću javnost u radu banaka došao je iz SNP -a .

Šef poslaničkog kuba te partije Aleksandar Damjanović rekao je da kad se već znaju imena firmi čiji su računi blokirani i kad će se objaviti imena najvećih poreskih dužnika onda treba objavljivati i imena banaka kojima su naložene određene mjere.

“Zakon Centralnoj banci daje mogućnost da to uradi. Treba i da se uvede porez na finansijske transakcije kako bi banke doprinijele da se kriza ravnomjerinije raspodijeli”, rekao je Damjanović

Ceh stabilnosti u bankarskom sektoru, prema njegovim riječima, plaćaju građani i privreda kroz visoke kamatne stope u čemu ga je podžao poslanik SDP -a Raško Konjević.

“Slažem se sa Damjanovićem da banke nijesu dobar dobar saveznik privredi.Centralna banka sa ministarstvom finansija mora aktivnije da radi i utiče na kamatne stope koje će obezbijediti da privreda funkcioniše dobro”, rekao je Konjević.

Žugić je ponovio da je formirana radna grupa koja radi na analizi kamatnih stopa i mogućnostima za njihovo snižavanje.

SDP smatra da je za stabilnost sisitme bolje da se mjere prema bankama javno ne objavljuju čime bi veća odgovornost u tom dijelu bila na CBCG.

U PZP -u su tražili da Žugić podnese ostavku jer, kako su ocijenili, radi u korist Prve banke pa je u konfliktu interesa.

“Guverner je bio u upravi Prve banke koje je krišila propise. Kao guverner odlučio je da smanji rezervacije za kreditne gubitke i kapital banaka što je u korist Prve banke koja je jedina banka koja nije kadra da se dokapitalizuje”, ocijenio je poslanik PZP -a Zarija Pejović.

Žugić mu je odogovorio da je kao predstavnik državnog kapitala bio u dvije banke (od kojih je jedna Prva) i jednoj osiguravajućoj kući i da ga je to iskustvo preporučilo na sadašnju poziciju.

Na pitanje Živkovića koliko državnih depozita ima u bankama i da li bi njihovo povlačenje ugrozilo rad Žugić je odgovorio da u jednoj banci ima još svega milion eura depozita.Iako Žugić nije kazao o kojoj banci je riječ ( CBCG javno ne govori pojedinačno o bankama) to je uradio poslanik DPS -a Zoran Jelić.

“Prva banka treaba da isplati zadnju tranšu od milion eura prema državi i time izmiri sve obaveze“ , kazao je Jelić koji je član odobra za reviziju Prve banke.

Živkovića je zanimalo i mišljene CBCG hoće l idržava biti sposobna da vraća dug koji ima.Žugić je kazao da nivo rasta javnog duga mora biti niži od rasta BDP -a čime mogućnost buduućeg razduživanja.

“Nemoguće je da dug raste ispod BPp –a koji pada čak i sa ovakvom statistikom koju imamo”, ocijenio je Živković.

Poslanik SNP -a Dragoslav Šćekić niej dobio odgovor na pitanje da li je neko od odogovornih osoba u bankama kažnjen zbog nepravilnosti i kršenja zakona koji je CBCG utvrđene u postupku kontole.

Branko Radulović (PZP) kazao je da CBCG treba da saopšti da su “kumovi i prijatelji” lošim kreditnim linijama doveli do konzervativizma banaka u davanju kredita.

CBCG je prošle godije imala 13 kontrola u bankama i dvije u mikrofinansijskim institucijama.

vijesti.me

Check Also

“Državi od Komercijalne banke ostaje samo 80 miliona eura”

Dan nakon potpisanog ugovora između predstavnika Republike Srbije i Nove ljubljanske banke (NLB) o prodaji …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *