Italija i Španija sljedeće u redu za međunarodnu pomoć

Dodajte komentar

Italija i Španija, koje zajedno čine više od četvrtine ekonomije evrozone, na putu su da u narednih godinu dana zatraže međunarodnu finansijsku pomoć kao zaštitu od bankrota, što će izazvati šokove širom globalne ekonomije, navodi menadžer američke multinacionalne kompanije za finansijske usluge “Fideliti investments” Džejmi Štutard.

Obje države će vjerovatno imati problema sa aukcijama obveznica sljedeće godine, pa će evropske vlasti biti primorane da pronađu načine za njihovo finansiranje, da bi očuvale monetarnu uniju, navodi Štutard, a prenosi agencija Blumberg.

Dvije najveće ekonomije južne Evrope imaju ukupno 2,8 biliona evra javnog duga, četiri puta više od Grčke, Portugala i Irske, što bi moglo biti previše za zaštitni zid Evrope protiv krize.

Podrška Madridu i Rimu mogla bi da dovede do smanjenja kreditnog rejtinga Njemačke, ukoliko zvaničnici ne dozvole ubrzanje inflacije da bi se smanjila realna vrijednost zaduživanja, ili ako valuta ne oslabi da bi podstakla izvoz, smatra Štutard.

“Sada se radi o velikim zemljama. Spas Italije je u suštini nemoguć bez značajne izmjene troškova zaduživanja Njemačke, značajne izmjene ukupnog nivoa inflacije u evrozoni, značajne izmjene kursa evra i značajne izmjene strukture evrozone”, ocijenio je on.

Kamatne stope na obveznice Rima i Madrida nedavno su skočile na najviši nivo u posljednjih pet mjeseci.

Italijanski premijer Mario Monti i njegov španski kolega Marijano Rahoj pritiskaju njemačku kancelarku Angelu Merkel da im dozoli da izdaju obveznice iza kojih bi stajalo svih 17 zemalja evrozone, da bi svoje troškove zaduživanja spustili na održiv nivo. Rahoj je takođe pozvao Evropsku centralnu banku da kupi španske zapise, da bi prinosi na njih bili spušteni.

Merkelova je ovog mjeseca poručila da Njemačka “ni pod kojim uslovima” neće pristati na takozvane evroobveznice, dok, sa druge strane, predsjednik Francuske Fransoa Oland podržava taj plan.

Trošovi zaduživanja Berlina skočili su ovog mjeseca za 32 bazna poena, nakon što su 1. juna dostigli najniži nivo od ujedinjenja Njemačke.

izvor: capital.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *