“Premija rizika pokazuje kako Španija nema pristup tržištu i kao država imat ćemo problema u refinansiranju svojih dugova”, naglasio je u srijedu španski ministar finansija Cristobal Montoro, a prenosi Reuters.
Današnje izjave Montora, ali i drugih španskih čelnika koji su takođe istakli kako Španija gubi pristup finansijskim sredstvima i kako su se ulagači u španske obveznice u potpunosti povukli, predstavljaju do sad najočitiji vapaj španaca.
Španija mora refinansirati 98 milijardi eura i pronaći dodatnih 52 milijarde za pokrivanje deficita, a katastrofalna situacija u bankarskom sektoru uzrokovana puknućem nekretninskog balona te prošlonedjeljne pomutnje oko toga kako će španska vlada spasiti Bankiju, dovele su do rasta spreda na državne obveznice Madrida i Berlina na rekordnih 540 bodova.
Uz to, Emilio Botin, čelnik najveće španske banke, Banco Santander, izjavio je kako domaće banke trebaju dodatnih 40 milijardi eura kapitala.
Novi test Španiju očekuje već sjutra kada bi se trebala održati aukcija španskih obveznica vrijednih dvije milijarde eura.
Prinosi na španske desetogodišnje obveznice prošle su sedmice iznosili 6,69 posto dok su se tokom ponedjeljaka i utorka prema podacima The Wall Street Journala spustili na 6,31 posto.
Stvaranje pritiska na Njemačku
Dramatične izjave iz Madrida upućene su samo dan nakon vanredne tele-konferencije grupe G-7 čiji je razlog održavanja bilo aktualno stanje u eurozoni. Reuters piše kako je prema neimenovanom izvoru upućenom u razgovore G-7 očito kako Njemačka želi da Španija prihvati međunarodnu pomoć kako bi rekapitalizovala pogođene banke. Izvor je neposredno prije tele-konferencije za Reuters istakao kako je osnovni cilj ovakve konferencije, na kojoj neće biti donesene nikakve važne odluke, stvaranje pritiska na Berlin da se u većoj mjeri podstakne rast i odmakne od strogih mjera štednje.
Naime, poznato je kako se Njemačka nalazi na čelu opozicije koja se protivi jačanju kriznog fonda, garantiranju za sve bankarske depozite u eurozoni, upotrebi zajedničkih euroobveznica za finansiranje pojedinih država i kupovanje obveznica od strane ECB-a kako bi se smanjili prinosi zemalja u poteškoćama. Jednom riječju politika kancelarke Angele Merkel trenutno se protivi svemu što španci priželjkuju kako bi smirili situaciju na tržištu te izvukli bankarski sektor iz krize.
S druge strane, španski visoki zvaničnici u više su navrata poručili kako su bailout programi Portugala, Grčke i Irske bili katastrofalni i da Španija, bez obzira na probleme u kojima se nađe, neće pristati na slične uslove.
Španci ističu kako žele podršku evropskih partnera kako bi prebrodili akutnu fazu krize i kako bi reforme koje su sproveli mogle početi djelovati.
Merkel: Stvaranja bankarske unije eurozone je moguće
Prema pisanju Associated Press-a Merkel je u ponedjeljak uoči sastanka s čelnikom Evropske komisije Jose Manuelom Barossom, a povodom priprema za summit koji bi se trebao održati 28. i 29. juna, izjavila kako stvaranje bankarske unije eurozone može biti jedan od srednjoročnih ciljeva jer Evropa mora ojačati svoju političku integraciju, ali ona neće riješiti trenutne probleme.
Podsjetimo, nakon promjene političkog vodstva u Francuskoj koje je bilo sklono stajalištima Njemačke, prošle su sedmice na račun kancelarke Merkel upućene kritike i od strane italijanskih lidera i Evropske centralne banke (ECB), a Evropska komisija prošle je srijede predložila program evropske dokapitalizacije banaka, raspored izdavanja euroobveznica, strožu finansijsku superviziju banaka, ali i osiguranje bankarskih depozita.
Dosada se Berlin protivio takvim mjerama jer bi mogle izazvati dodatno finansijsko opterećenje za Njemačku i dovesti do situacije da Njemački stanovnici otplaćuju dugove bankarskih sektora drugih zemalja.
Međutim, Merkel je uoči sastanka izjavila i kako će s predsjednikom Komisije razgovarati i o mogućim rješenjima kojima bi se sistemski najvažnije banke stavile pod stroži nadzor nadnacionalnih autoriteta.
Portal Euractiv ističe kako bi stvaranje takvog strožeg nadzora nad bankama utrlo i put zajedničkim garancijama bankarskih depozita unutar eurozone, odnosno mjeri kojoj se Njemačka do sada odlučno protivila.
banka.hr
