Crna Gora ulazi u fazu kada se više ne može govoriti o klasičnoj privatizaciji preduzeća, već o privatno-javnom partnerstvu koje ne podrazumijeva prodaju infrastrukture i zemljišta, saopštio je potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović.
„Infrastruktura treba da ostane u državnom vlasništvu, a zemljište da se daje u dugoročni zakup na kojem strani partner treba da izgradi hotelske kapacitete i druge sadržaje“, rekao je Lazović odgovarajući na poslaničko pitanje Aleksandra Damjanovića iz Socijalističke narodne partije (SNP).
Damjanovića je zanimalo i kako Lazović ocjenjuje ostvarivanje plana privatizacije za posljednje tri godine, kao i za prvi kvartal ove i da li je Vlada pažljivo planirala privatizacije, prenosi MINA-BUSINESS.
On je pitao i koliko iznosi ukupna naknada za rad članova Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, pojedinačno za svakog člana u periodu „intenziviranja“ njihovih napora u procesu privatizacije u periodu od 2009. do ove godine. Lazović, koji je i potpredsjednik Savjeta, kazao je da ne mora da znači da sve što je navedeno u Planu privatizacije za ovu godinu mora u tom periodu biti i realizovano. „Ti procesi zahtijevaju dosta aktivnosti i kod nekih kompanija traju po više godina“, rekao je Lazović. Damjanović se složio sa stavovima Lazovića, ali je dodao da su planovi privatizacije za prošle tri godine, „potpuno isti i prepisani“. „U Planu iz 2010. potpuno iste kompanije se pominju kao 2009. Prošle godine opet ista priča, malo se samo povećava broj lokaliteta kroz javno privatno partnerstvo. A za cijelo vrijeme, zamislite, idu naknade čanovima Savjeta, onda ste se kao njih odrekli, ali idu naknade tenderskim komisijama koje vi formirate“, rekao je Damjanović.
Lazović je kazao da su naknade za rad u Savjetu, 2009. i 2010. godine za predsjednika tog tijela iznosile 400 EUR mjesečno, a za članove 300 EUR. „U prošloj godini od marta, a shodno odlukama Vlade o primjeni mnogih mjera štednje, donijeli smo odluku da se one ukidaju“, poručio je Lazović. Prema njegovim riječima, Vlada je u prošloj godini bila prinuđena i da jedan broj tendera proglasi neuspjelim, ali je, kako je naveo, započela sa aktivnostima da se već ove godine pripreme i raspišu tenderi za jedan broj preduzeća koja su u planu privatizacije. „Nažalost stvorena je i jedna ne baš dobra atmosfera i ambijent za strane investitore kada je Crna Gora u pitanju, čak su i iz ovog parlamenta bili poziv stranim parnterima da ne dolaze“, rekao je Lazović. On je naveo i da u svim kompanijama u Crnoj Gori ne postoje dobri i odgovorni partneri.
„Neka preduzeća su međutim propala ne zbog loše privatizacije nego zbog sankcija izolacije i činjenice da su tadašnje političke garniture, koje su bile na vlasti, slijedile politiku režima Slobodana Miloševića koja je trajala nekoliko godina i gdje je kompletna naša privreda devastirana, a kompanije izgubile svoja tržišta“, zaključio je Lazović.
portalanalitika.me
