Privatne evropske banke i osiguravajuće kompanije pristale su otpisati 107 milijardi eura od ukupno 200 milijardi eura grčkih obveznica u njihovom posjedu, od čega je golemi dio u rukama grčkih banaka, a od vodećih evropskih banaka prednjače francuski BNP Paribas, njemački Commerzbank i belgijska Dexia.
Navedene podatke dostavile su same institucije i odnose se na stanje krajem septembra 2011., osim u slučajevima gdje je drugačije navedeno.
Od grčkih banaka najviše državnog duga drži NBG, u iznosu 8,7 milijardi eura, a slijede Piraeus bank, sa 7,7 milijardi, Eurobank sa 6,9 milijardi i Alpha Bank, s 3,1 milijardom eura.
Među vodećim evropskim bankama daleko najveći grčki dugovi u rukama su francuskog BNP Paribasa, u visini 1,6 milijardi eura (podatak od kraja listopada 2011.) Slijede njemački Commerzbank s 1,4 milijarde eura i belgijska Dexia s 1,3 milijarde eura.
Značajne iznose grčkih obveznica od francuskih banaka drži još Societe Generale, u iznosu 800 miliona eura. Italijanske banke manje su izložene grčkom dugu, pa tako Intesa Sanpaolo u posjedu ima 586 miliona eura, UniCredit 221 milion a Mediobanca 200 miliona eura.
Kod austrijskih banaka najveći iznos duga zabilježen je u Volksbanku, 60 miliona eura, a slijedi Erste Grupa, s 13,1 milion eura (podatak na kraju oktobra 2011.).
Švajcarski bankovni divovi Credit Suisse i UBS imaju u posjedu 83 miliona odnosno 53 miliona eura. Od britanskih banaka najveći iznos duga drži Royal Bank of Scotland, u iznosu od 822 miliona eura (podatak krajem 2011.).
Među vodećim evropskim osiguravateljima najveće iznose grčkog duga drže dva njemačka, Allianz 500 miliona eura, te Munich Re, 400 miliona eura (podatak krajem 2011.). Slijede francuska AXA s 300 miliona eura (krajem juna 2011.), italijanska Generali Grupa s 200 miliona eura, austrijska Uniqa sa 174 miliona eura, te Vienna Insurance Group (VIG), s 9,7 miliona eura (podatak krajem 2011.).
Mnoge privatne institucije već su na ime sredstava rezervisanja izdvojile najmanje 55 posto vrijednosti grčkih obveznica u njihovom posjedu, a najnoviji otpisi evidentirani su u poslovnim izvještajima za cijelu prošlu godinu.
Ukupan trošak otpisa o kojem će u konačnici banke izvijestiti mogao bi izgledati osjetno veći zato što u izračun ukupnih gubitaka uključuju i izgubljenu dobit u čitavom roku trajanja duga.
Visina grčkih dugova uvelike je zabrinjavala u posljednje dvije godine zbog moguće štete koje bi ti dugovi moli prouzrokovati nekim evropskim bankama, a sada se ta opasnost smanjila.
Ministri finansija eurozone nakon maratonskih pregovora koji su završeni u utorak u ranim jutarnjim satima konačno su odobrili drugi paket pomoći Grčkoj, vrijedan 130 milijardi eura.
izvor: poslovni.hr
