Bankari ne prihvataju preporuku CBCG da smanje kamate

Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u decembru je iznosila 9,6 odsto, a prostor da kamatne stope budu niže postoji, kazali su „Danu” iz Centralne banke Crne Gore, pojašnjavajući da zbog visokih kamata jedan broj projekata ne može da se finansira i da previsoke kamate povećavaju rizičnost otplate kredita.

– Krivicu ne treba tražiti samo na strani banaka, već i kod klijenata koji nijesu vodili računa da li će kredite moći da otplaćuju – kazali su iz CB, komentarišući nedavnu izjavu direktora Investiciono-razvojnog fonda Dragana Lajovića da kamate veće od 8 odsto ugrožavaju privredu. Oko visine prihvatljive kamatne stope, smatraju, uvijek postoji određen konflikt interesa, jer klijent želi što nižu kamatnu stopu, a banka što višu.

– Koliko stvarno može da iznosi kamatna stopa zavisi od tražnje i ponude kreditnih sredstava, rizičnosti klijenta i predloženog projekta, ali i opšteg ekonomskog ambijenta, faze ekonomskog ciklusa, cijene finansijskih sredstava na međunarodnom tržištu i inflacije – navode.

Udruženje banaka se, prema riječima generalnog sekretara Mirka Radonjića, krajem prošle godine obratilo Evropskoj investicionoj banci, Evropskom fondu za jugoistočnu Evropu, KFV-u i Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj, kako bi obezbijedili nove i jeftinije izvore finansiranja za crnogorske banke.

On je istakao da će bankarski sektor pokušati da aktivne i pasivne kamate svede na prihvatljivu mjeru za privredu i banke, a da ne ugrozi finansijski sektor.

– Zbog ozbiljne krize cijena novca na finansijskim tržištima raste i teško se dolazi do jeftinih stranih izvora, za razliku od ranijeg perioda kada su majke banke pomagale crnogorske kćerke, dok su domaći izvori, uglavnom, kratkoročni – smatra Radonjić.

On ocjenjuje da loši krediti iz ranijeg perioda i kriza realnog sektora utiču na visinu kamata.

Iz NLB banke smatraju da visoke kamate dodatno opterećuju subjekte u finansijskim problemima, ali da nijesu uzrok problema i blokada u preduzećima.

– Dovoljno je pogledati ponudu kamatnih stopa na oročenja od godinu koje su u pojedinim bankama i do 7,7 odsto, pa i bez posebne analize rizika, raspoloživih izvora ili stabilnosti depozita procijeniti u kojoj mjeri je moguće plasirati sredstva u predloženom rasponu od 4 do 8 odsto i gdje bi isto dovelo – kazali su „Danu” iz NLB, pojašnjavajući da su kamatne stope tržišna kategorija i da u proteklih nekoliko godina bankarski sektor u kontinuitetu pokazuje negativan rezultat, a ne ekstra profite, kako pojedini često pominju.

Teško je očekivati značajniji pad kamatnih stopa, jer to u prvom redu zavisi od stepena rizika zemlje određenog za Crnu Goru od strane rejting agencija, smatraju u Podgoričkoj banci, članici Sosiet ženeral grup.

– S obzirom da u Crnoj Gori nemamo dovoljno viškova sredstava, banke su prinuđene da se dobrim dijelom oslanjaju na inostrane izvore finansiranja koji su skuplji, upravo zbog rizika ulaganja, sa aspekta inostranih finansijskih institucija koje su glavni izvor finansiranja – kazali su iz te banke, ističući da su u protekle dvije godine povećali svoju kreditnu aktivnost za preko 30 odsto i da nemaju problema sa otplatom kredita klijenata i najavili da će nastojati da kredite za privredu učine dostupnijim i po pitanju kamata i procedure za odobravanje kredita.

Banke nijesu socijalne ustanove

Nacrt zakona bankarskog ombudsmana Halila Kalača koji, između ostalog, predviđa privremanu obustavu otplate kredita za klijente koji su ostali bez posla i obustavu zaračunavanja zatezne kamate, iz Centralne banke nijesu željeli da komentarišu, smatrajući da je preuranjeno da se izjasne o eventualnom rješenju budućeg zakona.

– Bankarski ombudsman se obratio sredinom januara Centralnoj banci sa predlogom da se pristupi zajedničkoj izradi nacrta zakona o zaštiti korisnika bankarskih proizvoda, usluga i lizinga, našta je CB ukazala da Ministarstvo ekonomije već priprema predlog zakona o potrošačkim kreditima, u cilju zaštite korisnika kredita i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa Direktivom Evropskog parlamenta i vijeća od 23. aprila 2008. godine o ugovorima o potrošačkom kreditu – kazali su „Danu” iz te institucije.

Iz Udruženja banaka i Crnogorske komercijalne banke nijesu komentarisali predloge bankarskog ombudsmana, jer, kako su kazali, ne mogu da se odrede prema nacrtu koji nijesu dobili, dok Podgorička banka podržava većinu Kalačevih inicijativa, posebno u dijelu jasno naznačenih ukupnih troškova, aktivnih kamata, efektivih i nominalnih i nemogućnosti mijenjanja ugovora.

– Podržavamo svaku inicijativu koja će pomoći klijentu koji je ostao bez posla da reguliše dug banci, ali bi, umjesto zakonskih regulativa to pitanje moglo da se riješi kroz osiguranje – kazali su iz Podgoričke banke, ističući da će poštovati svaku odluku koja bude donesena.

Ni u NLB nijesu upoznati sa nacrtom zakona, ali smatraju da banke već odlažu obaveze i reprogramiraju kredite (čak za preko 30 odsto plasmana u prošloj godini) kako bi poboljšale poziciju dužnika i olakšale otplatu obaveza.

– Odlaganje obaveza ne mora nužno značiti i pomoć klijentu, a sa druge strane podrazumijeva dodatno smanjenje likvidnosti i kreditnog potencijala za nove plasmane. Obzirom da je značajan dio tog potencijala zarobljen u nepokretnostima, a usled sporih postupaka, problema kod ulaska u posjed i stanja na tržištu nekretnina, sa posebnim oprezom, treba pristupiti mjerama koje bi dodatno umanjile kreditni potencijal banaka – smatraju u NLB.

izvor: dan.co.me

Check Also

Hrvatski fintech Aircash omogućio uslugu međunarodnog transfera novca

Kompanija Aircash, prvi hrvatski fintech koji je na tržište lansirao vlastiti mobilni novčanik, nudi dodatnu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *