U aprilu stiže nova KAP-ova rata od 16,3 miliona eura

Dodajte komentar

Da li će Vlada pokrenuti proceduru za raskid ugovora sa vlasnicima KAP-a zavisiće od ishoda pregovora o definisanju odnosa između KAP-a i Vlade koji su u toku.

Nova rata od 16,3 miliona eura kredita koji je Kombinatu aluminijuma dala mađarska OTP banka na naplatu stiže krajem aprila ove godine saopštili su Pobjedi iz Ministarstva finansija koje je potvrdilo da je visok rizik od aktiviranja 22 miliona eura garancija koje su za ovu kompaniju dali Dojče banci.

-Rata OTP banke na naplatu dolazi krajem aprila tekuće godine, u iznosu od oko 16,3 miliona eura.Imajući u vidu trenutnu situaciju u KAP-u, rizik od aktiviranja i ove garancije postoji, međutim, još nemamo formalno obavještenje od strane KAP-a da nije u mogućnosti da reguliše ovu obavezu- objasnili su iz ovog Vladinog resora koji privode kraju pregovore sa Dojče bankom oko 22 miliona eura koje će, kako je preksinoć saopštio ministar ekonomije Vladimir Kavarić, morati navvjerovatnije da plati Vlada.

-Pregovori sa Dojče bankom su u toku i uskoro će biti poznati svi elementi aranžmana, o čemu će javnost biti informisana- najavili su oni.

Iz ovog Vladinog resora Pobjedi su saopštili da će ukoliko budu preuzeli 22 miliona eura duga otplaćivati KAP-ovom dinamikom.

-Ukoliko sa Dojče bankom dođemo do dogovora o preuzimanju duga, Vlada će ga otplaćivati istom dinamikom koja je dogovorena između KAP-a i Dojč banke. Ta sredstva potrazivaće od KAP-a. Shodno toj dinamici, prva rata otplate glavnice dolazi na naplatu u junu tekuće godine i iznosi oko 3,1 milion eura- ističu naši sagovornici.

Sredstava za otplatu kredita bila bi, kažu u Ministarstvu finansija, obezbijeđena iz budžeta, sa pozicije otplate duga, po dinamici utvrđenoj ugovorom o preuzimanju duga.

– Visina državnog duga bila bi povećana za navedeni iznos, koji čini 0,7% BDP-a, a koji će se smanjivati u naredne tri godine po dinamici otplate- pojašnjavaju u Ministarstvu.

Odgovarajući na pitanje da li će Vlada inicirati raskid ugovora sa ruskim vlasnikom u KAP-u iz Ministarstva finansija su kazali da to zavisi od ishpoda pregovora.

-Osim pregovora sa Dojč bankom o preuzimanju duga, u toku su i pregovori o definisanju odnosa između KAP-a i Vlade Crne Gore, te načina regulisanja obaveza KAP-a. Od ishoda ovih pregovora zavisiće odgovor na pitanje o eventualnom pokretanju procedure za raskid ugovora- objasnili su oni. Sagovornici Pobjede iz ovog Vladinog resora objašnjavaju zašto su inicirali pregovore sa kreditorom o potencijalnom preuzimanju duga.

– Kako smo suočeni sa situacijom da je KAP prekršio odredbe ugovora sa Dojče bankom i, kao posljedica toga, visokim rizikom aktiviranja državnih garancija datih KAP-u, inicirali smo pregovore sa kreditorom o potencijalnom preuzimanju duga.

Odgovornost

Svjesni smo da će, ukoliko platimo garancije, sva kritika biti uperena prema Vladi. Međutim, svi koji kritikuju odluku davanja garancija KAP-u treba da budu svjesni činjenice da se KAP, 2009. godine, nije mogao održati bez državnih garancija- kazali su iz finansija odgovarajući na pitanje ima li mjesta odgovornosti za izdavanje ovolikih garancija za KAP

Tokom 2009, podsjećaju, situacija je bilo tako teška da se govorilo o mogućem kolapsu ukupnog ekonomskog sistema. Tada smo bili suočeni sa krizom u bankarskom sektoru i povlačenjem depozita, padom budžetskih prihoda i ekonomske aktivnosti za skoro šest odsto, kao i brojnim problemima u kompanijama. Crna Gora je tada odlučila, poput SAD i Njemačke, da pomogne privredu i banke kreditnim linijama i garancijama, kako bi ublažila efekte krize. U tom trenutku je bio aktuelan arbitražni spor sa vlasnikom KAPa i postojao rizik da država plati ogromnu odštetu.

– KAP je značajan za ekonomski sistem zbog broja zaposlenih i dominantnog uticaja na izvoz, tako da se izdavanje garancija prije tri godine ne može gledati kao podrška za koju nijesu postojali razlozi i argumenti. U trenutku velike nestabilnosti trebalo je donijeti tešku odluku o gašenju KAP-a ili probati omogućiti preživljavanje. U situaciji kada bi KAP dokazao da je ekonomski održiv subjekt i da je efekat njegovog poslovanja pozitivan, tada bi i pitanje garancija moglo da se tretira kao odluka sa pozitivnim posljedicama- ocijenili su oni.

izvor: pobjeda.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *