Iako su evropske banke pokušale dogovoriti mjere koje će spriječiti njihovo masovno povlačenje iz istočne Evrope, gdje su one redom najveći kreditori, analitičari upozoravaju da mnogim zemljama, među kojima je i Hrvatska, prijeti bankarska kriza.
Vlade, regulatori i međunarodni zajmodavci postigli su dogovor o saradnji kako bi pokušali spriječiti masovno povlačenje banaka iz istočne Evrope u nastojanju da smanje izloženost riziku i lakše prebrode dužničku krizu u eurozoni.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi koja je juče odaslana s konferencije Euromoney u Beču, nacionalne vlasti, tijela Evropske unije i međunarodne finansijske institucije dogovorili su donošenje druge po redu Bečke inicijative, dijelom osmišljene po uzoru na sličan sporazum iz 2009. godine, koji je spriječio finansijski kolaps u istočnoj Evropi nakon izbijanja krize.
Međutim, analitičar Capital Economicsa William Jackson je za Bloomberg izjavio da su, iako su dogovorene mjere “korisne”, skeptični hoće li one biti dovoljne ako dođe do razvoja najgoreg scenarija.
Jackson je u svojim upozorenjima otišao i korak dalje i naglasio kako u brojnim zemljama istočne Evrope, među kojima su Bugarska, Hrvatska, Mađarska i Rumunija, postoji “veliki rizik od bankarske krize”.
Problem je u tome što šest najvećih kreditora u istočnoj Evropi (od kojih pet posluje i u Hrvatskoj), a radi se o UniCreditu, koji je vlasnik Zagrebačke banke, Erste Groupu, Raiffeisen Bank Internationalu, Société Généraleu, u čijim je rukama Splitska banka, KBC Groepu i vlasniku Privredne banke Zagreb Intesa Sanpaolu, moraju prikupiti “svježi” kapital kako bi inspunili nove zahtjeve o adekvatnosti kapitala koje je nametnuo evropski reuglator European Banking Authority.
Posebni problem postoji kod austrijskih banaka, odnosno Erstea i Raiffesiena, budući da one, uz evropske propise, moraju ispuniti i zahtjeve austrijskih vlasti prema kojima moraju osigurati da odnos novih kredita u lokalnom finansiranju nije veći od 110 posto.
izvor: business.hr
