Ruske i Kineske banke ulaze na srpsko tržište

Dodajte komentar

Od početka naredne godine Sberbanka, u kojoj je izrazito dominantan ruski kapital, dokapitalizovaće Volks banku u Srbiji. Novi većinski vlasnik Agrobanke u 2012. trebalo bi da postane kineska BEA, odnosno Banka istočne Azije.

Sberbank je trenutno treća po kapitalizaciji u Evropi sa sumom od 60 milijardi dolara. Što se tiče kineske BEA banke, ona je u toj zemlji treća po bogatstvu. Prema najavama, u Agrobanku će počev od sledeće godine uložiti sto miliona evra u nekoliko etapa.

Ova banka, sem u matičnoj zemlji, radi u Severnoj Americi, Velikoj Britaniji. U samoj Kini ima 88 filijala, a posebno je dobro pozcionirana u Hongkongu – u njoj je zaposleno 12.000 ljudi. Sem standardnih bankarskih usluga za stanovništvo i privredu, bave se i osiguranjem.

Po rečima stručnjaka Boška Živkovića, dolazak banaka iz ovih zemalja je dobra vest.

– Ceo region imaće narednih godina velikih problema s prilivom kapitala iz inostranstva. Pred bankama iz EU je dokapitalizacija – procene govore da će im za to trebati više od sto milijardi evra. To je veliki teret za gotovo sve kuće. Problem će rešavati tako što će svoje afilijacije van matičnih zemalja, a koje ne budu mogle da dokapitalizuju – prodavati –  kaže Živković.

Zbog toga, kako dodaje, i narednih godina možemo očekivati promene vlasničke strukture u više banaka.

 – Što se tiče novih igrača koji u 2012. dolaze na srpsko tržište, Sberbank je stara štedionica koja je poslovala još u doba Sovjetskog Saveza. Promena vlasničke strukture je bila uspešna i to je kuća koja danas ima odlična potencijal. Kineske banke imaju ogromne mogućnosti, pa i ova koja planira dolazak u Srbiju – smatra ovaj ekonomista.

Živković objašnjava da banke prvih godina po ulasku na tržište ne rade velike poslove. Tada se fokusiraju na jačanje pozicije i strukturne probleme. Ulagači su najzainteresovaniji za zemlje gde će imati dobar prinos i operativnu efikasnost, a to su sada Poljska, Turska i Rusija. Ostale zemlje Jugoistiočne Evrope nisu toliko zanimljive jer su prinosi na kapital niži a istovremeno je veliki rast nenaplativih kredita.

izvor: b92.net

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *