Na to pitanje pokušali su odgovoriti analitičari američkog Morgan Stanleyja. Oni su pretpostavili da će banke morati otpisati 59 posto grčkih dugova, što je vrlo blizu maksimalnog iznosa kojim barataju evropski dužnosnici, odnosno otpisa 60 posto dugova, ali i 10 posto irskih, 25 posto portugalskih, pet posto španskih, devet posto italijanskih i pet posto belgijskih dugova.
Prema tom, nimalo ružičastom scenariju, banke u šest članica Evropske unije – Austriji, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu te nordijskim članicama Unije Danskoj, Finskoj i Švedskoj – uopšte neće trebati dokapitalizaciju, piše Guardian.
Kao ugodno iznenađenje može se izdvojiti Španija, koja možda jeste u velikim problemima, ali u Morgan Stanleyju procjenjuju da će njene banke trebati dokapitalizaciju od “samo” 2,4 milijarde eura.
Bankama u Njemačkoj trebat će 5,73 milijarde eura svježeg novca, a italijanskim manje od 10 milijardi – 9,56 milijardi eura, što je poprilično olakšanje za nestabilnu treću ekomoniju eurozone.
Morgan Stanley očekuje da će francuske banke trebati 12,71 milijardu eura, što je više nego što je juče procijenio guverner franucske središnje banke Christian Noyer. Noyer je izjavio kako francuskim bankama neće trebati niti 10 milijardi eura te da će svježi kapital uspjeti prikupiti na tržištu.
Izračuni američke banke pokazali su i da će lavovski dio svježeg novca – čak 80 milijardi eura – biti potreban za Grčku, Portugal i druge članice Europske unije.
Za očekivati je da će većinu tog iznosa “pojesti” upravo grčke banke, na što je juče upozorio i bivši direktor European Banking Authorityja Thomas Huertas koji je u razgovoru za BBC kao “kritičnu” članici istaknuo i Kipar.
Huertas smatra da će se banke u te dvije mediteranske zemlje nakon otpisa dijela gurčkih dugova naći u tolikim problemima da je lako moguće da će im jedini izlaz biti nacionalizacija.
izvor: business.hr
