Slovenački krediti među najskupljima u eurozoni

Dodajte komentar

Krediti koje slovenačke banke nude domaćim firmama među najskupljima su u Evropi, a dodatnu brigu bankama uzrokuje pad boniteta zbog čega će svoje kamate možda morati još povećati te izgubiti neke od dosadašnjih klijenata, piše u utorak u svom poslovnom prilogu ljubljanski list “Dnevnik” koji se poziva na službene podatke.

Prema podacima vladinog Ureda za makroekonomska istraživanja (UMAR), kad je riječ o zemljama eurozone, krediti iznad milion eura samo su u Grčkoj skuplji nego u Sloveniji, navodi list.

Uz to, u prvih sedam mjeseci ove godine preduzeća su slovenačkim bankama otplatila kreditne obveze od preko 250 miliona eura, a u isto vrijeme su za isti iznos povećale svoje kreditne obaveze prema stranim bankama, što sugeriše da slovenačke banke gube neke od klijenata prvog razreda koji se u inostranstvu mogu zadužiti jeftnije, navodi list.

Slovenačkim bankama iduće godine dospijeva 4,1 milijarda eura kredita uzetih od stranih banaka, što je 30 posto njihovog ukupnog zaduženja na međunarodnom bankarskom tržištu, a od toga najviše otpada na Novu Ljubljansku banku (NLB) i Abanku.

NLB-u tako iduće godine dospijeva na naplatu obveznica, koju su izdali 2009. uz državnu garanciju, u visini od 1,5 milijardi eura, a Abanci trogodišnja obveznica od pola milijarde eura, navodi “Dnevnik”.

Dok ne ostvari odobrenu dokapitalizaciju od 400 miliona eura, NLB nema šansi na tržištu obveznica, rekao je za “Dnevnik” direktor jednog slovenačkog investicionog fonda.

Guverner slovenačke centralen banke Marko Kranjec u ponedjeljak je u razgovoru za Slovenačku televiziju procjene nekih bonitetnih kuća o visokim iznosima koje bi za dokapitalizaciju slovenačkih banaka trebalo osigurati nazvao previsokima, rekavši da te procjene polaze od pretpostavke da će banke sva svoja slaba potraživanja otpisati, dok će u stvarnosti dobar dio ipak uspjeti naplatiti.

Kranjec je, međutim, upozorio na mogućnost da bankama zbog pada rejtinga bude smanjena dostupnost izvora na međunarodnom tržištu kapitala te ocijenio da će bankarski sektor, koji se u proteklom razdoblju širio, trebati svesti u manje okvire.

izvor: Hina

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *