“Izuzetan nemir u bankarskom sektoru, pad finansijskih trzišta te eskalacija pitanja duga podsjećaju na jesen 2008. godine i bankrot Lehman Brothersa.
Polazimo od pretpostavke da će pitanje Grčke i u narednim mjesecima biti u centru pažnje“, naveo je Valentin Hofstätter, stručnjak za istaživanja pri Raiffeisen Bank International AG (RBI) u analizi o makroekonomskim dešavanjima na globalnim tržištima Raiffeisen Researcha iz Beča.
“Razvoj koče uočljive tenzije u finansijskom sektoru, globalno prisutni osjećaj smirivanja i moguće restruktuiranje grčkog duga“. Stoga, Hofstätter očekuje privremeni pad BDP-a u eurozoni koji bi zatim trebao poprimiti pozitivan trend u drugoj polovini 2012. godine.
“Pad ekonomske aktivnosti neće zaobići ni nova tržišta čak i u razvijenim zemljama. Očekujemo pad BDP-a i u tom segmentu, skoro na nivou eurozone i SAD-a,” izjavila je Veronika Lammer, stručnjak za istraživanja. Prema riječima Lammerove, “u okolnostima visoke averzije prema riziku i negativnih realnih kamatnih stopa prognoze za vrijednost zlata ostaju pozitivne“.
Pad ekonomske aktivnosti u eurozoni
Uzimajući u obzir posljednji pad glavnih poslovnih parametara kao i još uvijek otvoreno pitanje dužničke krize, analitičari Raiffeisenovog Odjela za istraživanja očekuju značajno smanjenje ekonomske aktivnosti u eurozoni. “Najveći pad ekonomske aktivnosti manifestovat će se tek u drugoj polovini ove godine, kada bi većina zemalja trebala iskazati pad proizvodnje. Iz tog razloga smanjujemo prognozirani BDP za 2011. na 1,6 posto“, izjavio je Valentin Hofstätter. Prema mišljenju analitičara, usporavanje ekonomske aktivnosti koje će biti prisutno i u 2012. godini zajedno sa očekivanim stupanjem Grčke u status nemogućnosti otplate duga, dovest će do rasta nesigurnosti. Stoga, prema očekivanjima Hofstättera, BDP bi u 2012. godini trebao porasti za svega 0,2 posto.
Inflacija će i dalje biti veliki i stvarni problem većine zemalja. “Dok će cijene osnovnih roba široke potrošnje, kao što su hrana i gorivo, bilježiti značajan rast, već uvećani troškovi prevoza i prehrambenih proizvoda neće pratiti rast cijena ostalih vrsta robe”, pojasnio je analitičar RBI-a. Stopa inflacije u 2011. trebala bi iznositi svega 1,6 posto.
Dužnička kriza u eurozoni: Narednu ratu kredita Grčka bi trebala dobiti u četvrtom kvartalu
Prema mišljenju Hofstättera, glavni razlog produžetka nekontrolisanog negativnog trenda eurozone jeste nepostojanje provjerenog modela rješavanja dužničke krize . “Ukoliko političari EU uskoro ne ponude moguća rješenja ovog pitanja, ne može se očekivati ni trajno poboljšanje“, rekao je stručnjak Raiffeisenovog Odjela za istraživanja. “U četvrtom kvartalu očekujemo isplatu naredne rate kredita Grčkoj, odobrenje drugog paketa pomoći ovoj zemlji te planiranu implementaciju restruktuiranja njenog duga”. Međutim, imajući u vidu brojne prepreke koje do tada moraju biti prevaziđene, te najvjerovatnije i dalju potragu za dugoročnim rješenjem dužničke krize, Hofstätter vjeruje da će tržišta i dalje biti nesigurna.
SAD bi u 2011. godini trebale zabilježiti rast BDP-a od 1,7 posto
Prema očekivanjima analitičara RBI-a rast BDP-a Sjedinjenih Američkih Država u 2011. trebao bi dostići 1,7 posto. “Tekuće rasprave na temu nalaženja rješenja za dužničku krizu u eurozoni i sve izvjesnija mogućnost daljeg restruktuiranja duga Grčke navele su nas na smanjenje prognoziranog BDP-a za slijedeću godinu sa 2 posto na 1,5 posto,“ pojasnio je Hofstätter. “Smanjenje bi bilo još veće da nije odobren novi stimulativni program vrijedan skoro 450 milijardi USD“.
ECB prekida začarani krug povećanja kamatnih stopa – osnovna kamatna stopa zadržana na vrijednosti od 1,5 posto
Stručnjaci Raiffeisenovog Odjela za istraživanja očekuju da će s obzirom na opadanje rizika inflacije popraćeno rastom ekonomskih rizika, ECB prekinuti začarani krug povećanja kamatnih stopa te zadržati osnovnu kamatnu stopu u vrijednosti od 1,5 posto. Planiranim restruktuiranjem grčkog duga opadajući rizici ekonomske aktivnosti postat će izuzetno opasni i dodatno povećati nervozu prisutnu na međubankarskom tržištu. “Odgovor ECB-a na ovakvu situaciju moglo bi biti ponovno smanjenje osnovne kamatne stope na 1 posto,” predviđa Hofstätter.
EUR / USD mogao bi iznositi 1,20 početkom 2012. godine
“U okolnostima trenutne nesigurnosti kurs EUR/USD već je dosegnuo staru ciljanu vrijednost iz mjeseca decembra od 1,35. Međutim, moguće je i dalje opadanje. Sada već neizbježno restruktuiranje grčkog duga moglo bi početkom 2012. godine dovesti do pada kursa EUR/USD na 1,20“, pojašnjava Hofstätter.
EUR/CHF: Ne očekuje se pad kursa ispod 1,20
S obzirom na to da Švicarska trenutno nema problema sa inflacijom, analitičari RBI-a pretpostavljaju da će Švicarska nacionalna banka (Swiss National Bank/SNB) osigurati neophodne zalihe za slučaj pogoršanja duzničke krize u eurozoni i na taj način spriječiti pad kursa EUR/CHF ispod 1,20. Vrijednost kursa može biti ugrožena jedino u slučaju suočavanja eurozone sa egzistencijalnim problemima kombinovanim sa masivnim rastom likvidnosti u CHF koja bi imala za cilj očuvanje kursa od 1,20.
Mirna luka njemačkih obveznica
Tržište obveznica u eurozoni i dalje je preokupirano temom nacionalnog duga. Prema analizama Hofstättera, “iako je zbog još uvijek otvorenog pitanja duga prinos njemačkih obveznica već dostigao nivo recesije, njihova sigurnost trebala bi se održati najmanje do sredine 2012. godine” Predviđa se i novo privremeno smanjenje njemačkih prinosa ukoliko Grčka stupi u status nemogućnosti izmirivanja duga u prvom kvartalu 2012.
Cijene dionica i korporativnih obveznica i dalje padaju
“Iako faze oporavka sa sobom nose i kategorije investicija visokog rizika, period do proljeća 2012. godine bit će u znaku kontinuiranog opadanja cijena dionica i korporativnih obveznica“, ističe Lammerova. Prema njenim očekivanjima, značajne korekcije profita za 2012. i recesivne tendencije do sredine 2012. opteretit će ove investicije bez obzira na već uznapredovale negativne trendove.
“Osiguranje obimne likvidnosti u kombinaciji sa opadanjem rizika od prelijevanja na osnovu implementacije ubjedljivih koncepata restruktuiranja trebalo u 2012. godini dovesti do izlaska osnovnih ekonomskih pokazatelja iz recesije. Tada se može očekivati i poboljšanje trendova rizičnijih kategorija investicija kao što su dionice i korporativne obveznice,“ pojašnjava. Pretpostavka Lammerove je da će dionice eurozone i SAD-a, kao i dionice zemalja van eurozone i u narednim mjesecima biti pod pritiskom.
Ekonomska slika novih tržišta (Emerging Markets/EM) je bolja, međutim, i tu se očekuje smanjenje rasta, kako zbog pada izvoza u razvijene zemlje tako i zbog povećanja kamatnih stopa u pojedinim zemljama. “Tržišta dionica prate negativan trend razvijenih trzišta i trebala bi biti otpornija na promjene s obzirom na nizak stepen zaduženosti i povoljnije dugoročne prilike za rast. Međutim, još uvijek je rano za optimizam“, izjavila je Lammerova. Valute novih tržišta odnedavno su pod pritiskom prodaje usljed najave mogućeg rizika, tako da ponovo mogu postati privlačne špekulativnim investitorima.
Raspored imovine: Smanjenje pondera visokorizičnih klasa imovine
Lammerova preporučuje smanjenje pondera visokorizičnih klasa investicija koje će biti izložene visokim rizicima u četvrtom kvartalu: “Poželjno je smanjenje pondera dionica za tri posto, kao i smanjenje pondera rizičnih kategorija obveznica“. Ovakav miks prilagođen je malim vrijednostima pojedinih klasa imovine i istovremeno ublažava visoku volatilnost putem povećanja pondera državnih obveznica i investicija u USD. U fazama povećanog rizika USD ima prednost u odnosu na EUR, tako da povećanje pondera ima i svrhu ograničavanja prihvatljivog rizika dionica“, pojasnila je Lammerova.
Dužnička kriza u eurozoni dovela je do novog rekordnog rasta vrijednosti zlata na 1.900 USD po unci. “Izuzetno velik i brz rast cijene zlata prvenstveno je posljedica fokusiranja investitora na sigurnije klase investicija. Posljednje promjene otvaraju nove mogućnosti. Prema našim prognozama, zasnovanim na osnovnim podacima, vrijednost zlata bi do kraja 2012. godine trebala dosegnuti 2.200 USD po unci“, izjavila je Lamerova. Ovakve prognoze zasnivaju se prevashodno na stvarnim kamatnim stopama koje bi trebale zadržati negativan trend.
Posmatrano sa makroekonomskog aspekta, dva osnovna preduslova za rast cijena zlata su niska realna kamatna stopa i slabije trgovinsko ponderisanje US dolara. Lammerova dodaje: “Naša pozitivna predviđanja vrijednosti zlata potvrđuju, kako objava Fed-a da ne planira povećavati kamatne stope u dogledno vrijeme, tako i očekivani pad kamatnih stopa u eurozoni.”
piše: Borivoje Simić. izvor: indikator.ba
