EU želi da se ubrza dokapitalizacija 16 banaka

Dodajte komentar

Evropski zvaničnici namjeravaju da ubrzaju planove o dokapitalizaciji 16 banaka koje su bile na pragu prolaznosti ovoljetošnjih stres testova, u cilju koordinacije napora za odžavanje povjerenja u snagu bankarskog sektora ovog 27-o članog bloka država.

Visoki francuski funkcioner je istakao da se ovih 16 banaka nalazi na ivici i da će ubrzo morati tražiti dodatna sredstva. Iako su široko rasprostranjene špekulacije o tome da su se francuske banke dale u potragu za novim kapitalom, nijedna od njih se ipak ne nalazi na ovoj listi.

Ove aktivnosti se uglavnom odnose na banke srednje kategorije. Sedam je španskih, dvije su iz Njemačke, po jedna iz Italije, Kipra i Slovenije. Na spisku se nalazi njemačka HSH Nordbank i italijanska Banco Popolare.

Kada je EBA (European Banking Authority), zvanično tijelo EU, testiralo 91 banku na stresni ekonomski scenario, uključujući i snižavanje rejtinga – devet banaka nije prošlo test i njima je saopteno da moraju izvršiti povećanje kapitala do kraja decembra ove godine.

Šesnaest banaka koje su sada u centru pažnje su test završile sa „tier 1“ kapitalnim pokazateljem – glavnim pokazateljem finansijske snage – na nivou od 5 i 6 procenata, dok je prolazna ocjena iznosila 5 procenata. EBA je ovim bankama dala rok do aprila 2012 godine da implementiraju planove kojima će ojačati „jaz“ u kapitalu.

Iako su banke očekivale da se za popunu kapitala okrenu tržištu, zvaničnici su najavili da će državna pomoć možda ipak biti neophodna. Francuska vlada protežira pomoć od 440 milijardi eura, poznatiju kao Evropski finansijski fond za stabilnost (European financial stability fund), dok ostale članice radije razmišljaju o akcijama na nacionalnom nivou.

Joaquín Almunia, komesar EU za konkurentnost, prošle je nedelje produžio posebni režim državne podrške bankama koji je ustanovljen tokom krize u 2008. godini, kako bi omogućio vladama da ubrizgaju jeftine zajmove i garancije posrnulim bankama.

Michel Barnier, EU komesar za tržište je rekao da je 16 banaka loše prošlo na stresnom testiranju i „svoju ranjivost moraju riješiti daljim jačanjem kapitala. Želimo da se dokapitalizacija ovih banaka vrši iz privatnih izvora. Doba državnog spašavanja banaka se mora završiti. Ali ipak ne možemo isključiti mogućnost da će nekim bankama trebati i državna pomoć.“

Izvor iz EBA navodi da ova institucija sarađuje sa nacionalnim supervizorima kako bi se osigurao koordinisan pristup u identifikaciji i adresiranju kapitalnih potreba banaka kao i nadzoru aktivnosti preduzetih od strane tih banaka.

Banke koje su imale bolje rezultate na stresnom testiranju, ali ipak nisu u potpunosti ispunile stroge kapitalne zahtjeve moraju ubrzati postizanje Bazel III pokazatelja. Krajnji rok za potpuno usvajanje ovih zahtjeva je 2019. godina.

Ostalih 14 banaka na listi su: Espirito Santo i Banco Português iz Portugalije; Piraeus Bank i Hellenic Postbank iz Greece; Banco Popular Espanol, Bankinter, Caixa Galicia, BFA-Bankia, Banco Cívica, Caixa Ontinyent, Banco De Sabadell iz Španije; Nova Ljubljanska Banka iz Slovenia; kiparska Marfin Popular Bank i Norddeutsche Landesbank iz Njemačke.

U petak je rejting agencija Moody’s degradirala rejting Piraeus banke uporedo sa 5 drugih grčkih banaka, uključujući i Nacionalnu banku Grčke i Alfa banku za 2 stepena, sa ocjene B3 na Caa2. Moody’s ističe da su posrnula grčka ekonomija i pad depozita u bankama među razlozima degradiranja rejtinga.

izvor: FT.com, prevod sa engleskog: bankar.me

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *