FT: Regulacija i budućnost globalnog bankarskog sistema

Dodajte komentar

Tri godine nakon dna najgore financijske krize u posljednjih 80 godina, jasnije je nego ikada da se kriza za koju su mnogi mislili da je završila još uvijek nalazi tu. Ono što još više zabrinjava je da se u nekim segmentima, posebice u SAD-u i eurozoni, ona i dodatno pogoršala, piše Financial Times.

Političari i poslovni sektor naglašavaju kako su krediti ili nedostupni ili preskupi. Banke se  žale da su im profiti toliko srezani da ih investitori napuštaju, a regulatori se u cijeloj priči nalaze u sredini razdvojeni sumnjama oko toga da li njihov prirodan odgovor na krizu – donošenje strožih pravila – izgrađuje snažniji financijski sustav kao što bi to trebalo biti ili još  dodatno osakaćuje posrnulu globalnu ekonomiju.

Što se tiče regulative stručnjaci, osim same visine, kao diskutabilnu stvar naglašavaju i nepostojanje koordinacije u procesima regulative na globalnoj razini, a kao jedan od problema spominje se mogući negativan utjecaj stroge regulacije zapadnih banaka na rastuća tržišta.

Povrati na kapital od 25%-30% danas su stvar prošlosti

S današnjim odmakom jasno je da je struktura bankarskog sektor u razdoblju prije 2007 bila neodrživa. Institucije su rasle neprirodno ganjajući vrtoglave profite, kapitalna pokrivenost bila je slaba, a i ono malo kapitala što su banke držale bilo je znatno nadmašeno dužničkim instrumentima u njihovim portfeljima. Golemi profiti stvarali su se jeftinim posudbama, često kratkoročnim, i to pod pretpostavkom da je rizik imovine poput domaćih hipoteka i složenih izvedenica zanemariv.

Danas su povrati na kapital od 25%-30% iz tog razdoblja, što je bilo 5 puta više od povrata kojeg su nudile dionice vrhunskih kompanija, stvar prošlosti. Trenutno mnoge banke drže tri puta više kapitala nego prije, a likvidna sredstva većine banaka su ušesterostručena. Očekivani rizici u međuvremenu su se revalorizirali, povrat na kapital u najboljem se slučaju smanjio na polovicu pretkrizne razine, a profiti su se srozali.

Novi problem banaka: izloženost državnim dugovima

Početkom financijske krize i nakon intervencije država u bankarski sektor svi su bili složni kako financijska industrija treba mnogo strožu regulativu. Od pada Lehman Brothersa u stečaj pa na ovamo opća maksima glasila je: “Što više kapitale pokrivenosti to bolje!” Međutim, u posljednje vrijeme mnogo banka susreće se sa problemima likvidnosti.

Ogromni iznosi koje su vlade utrošile za spas banaka u kombinaciji s indirektnim troškovima ekonomskog usporavanja manifestiraju se u neodrživim razinama državnih dugova SAD-a i zemalja eurozone. To povratno negativno djeluje na bankarski sustav koji tradicionalno velik dio svojeg “sigurnog” portfelja drži u državnim obveznicama koje gube na svojoj vrijednosti.

Ovaj problem najočitiji je ako se pogleda situacija u kojoj se nedavno našla francuska Societe Generale banka koja je kao i ostale francuske banke izložena situaciji u Grčkoj zbog velikoj broja grčkih obveznica u svom portfelju.

Usvajanje regulativnih pravila moglo bi do 2015. srezati globalni BDP za 3.2%

Prošli mjesec, izvršni je direktor  odjela za financijsku stabilnost britanske središnje banke, Andrew Haldane, hvalio regulativu bankarskog sektora za vrijeme Velike depresije kada je američki predsjednik Franklin Roosevelt olabavio većinu pravila kako bi potaknuo kreditiranje.

Bankari su se s time, naravno, složili. Istaknuli su kako je moguće da tradicionalna uloga pozajmljivača kao posrednika između tržišta kapitala i korporativnog sektora više neće biti održiva pošto je velikom broju banaka snižen kreditni rejting. Sniženjem rejtinga mnogo se banaka susreće s većim troškovima prikupljanja sredstava nego same korporacije.

S druge strane nedostatak kredita banaka malim i srednjim poduzećima predstavlja velik politički i ekonomski problem. Kreditiranje srednjeg i malog poduzetništva koje podliježe strožoj regulativi osobito je osjetljivo u Europi gdje takva poduzeća generiraju većinu zaposlenosti.

Institut međunarodnih financija, koji predstavlja globalnu financijsku industriju procijenio je ovog tjedna da bi nova regulativna pravila koja bi financijski sektor u narednim godinama morao usvojiti mogla dovesti do povećanja kamatne stope od 3.6% u narednih pet godina i do pada globalnog BDP-a za 3.2% do 2015.

S druge pak strane postoji određen broj onih koji smatraju kako bi regulatori morali još snažnije pritisnuti bankarski sektora. “Dugoročni prosperitet ostvarit ćemo samo ako osnažimo bogatstvo svog financijskog sustava”, izjavio je zamjenik guvernera britanske središnje banke, Paul Tucker. Tucker smatra da bi globalni financijski sustav danas bio u lošijoj situaciji da banke nisu bile prisiljene na dokapitalizacije.

U konačnici iz FT naglašavaju kako je najveće pitanje ujedno i ono temeljno, a odnosi se na kreditni kapacitet banaka. Naime, tek kad slaba potražnja za kreditima poraste te tako testira kapacitet banaka u novonastaloj situaciji u kojoj su njihova kapitalna i likvidnosna ograničenja izmijenjena, znat će se kakva je budućnost bankarskog sektora.

izvor: bankamagazine.hr

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *