Aerodromi ostvarili deset miliona eura dobiti

Dodajte komentar
Aerodrom Podgorica

Aerodromi Crne Gore ostvarili su u prošloj godini 10.045.190 eura profita prije oporezivanja, što je za čak 95 odsto bolji rezultat u odnosu na 2017., pokazuje izvještaj o poslovanju državne kompanije koja čeka Vladinu odluku o davanju u zakup.

Osim dobrog finansijskog rezultata, Aerodromi su u prošloj godini zabilježili i rekordne saobraćajne pokazatelje kada je u Podgorici i Tivtu ukupno opsluženo 14.775 aviona i 2.454.524 putnika. Preduzeće je počelo veliki investicioni ciklus izgradnjom novog terminala za odlazeće putnike na Aerodromu Tivat, koji će ove godine biti nastavljen u Podgorici gradnjom tri privremena objekta, a najveći rizik i dalje mu predstavlja dug nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines u iznosu od 27,95 miliona eura.

Ukupni prihodi Aerodroma u prošloj godini su porasli devet odsto na 37,44 miliona eura, dok su rashodi smanjeni šest procenata i iznosili su 27.234.436 eura.

Avijacijski prihodi bili su 32,71 milion eura, a neavijacijski 4,73 miliona. Od duty free šopova Aerodromi su prihodovali 2,18 miliona eura, od ugostiteljstva 621.343, zakupa 407.344, parkinga 270.797, biznis putnika i VIP salona 212.742, reklamnih panoa 126.500 eura.

Kada je riječ o rashodima, na njihovo smanjenje dominantno su uticali manji troškovi ispravke vrijednosti potraživanja, zbog utuženja Montenegro Airlines-a, koje Aerodromi prošle godine nijesu imali, a koji su 2017. iznosili 8.462.593 eura.

Ostale stavke koje čine ukupne rashode preduzeća su porasle, prije svega zbog rasta troškova zarada za 3.340.268 eura zbog povećanja broja zaposlenih, posebno sezonskih radnika, i rasta ostalih poslovnih rashoda za 832.465 eura, navodi se u izvještaju koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici u četvrtak.

Preduzeće posluje profitabilno, nema problema sa likvidnošću, zaduženost mu je niska, a finansijske obaveze manje su od deset odsto vrijednosti ukupne imovine. Najveći dio obaveza odnosi se na kredit kod Evropske investicione banke, dok je zajam uzet od Evropske banke za obnovu i razvoj u potpunosti isplaćen u novembru prošle godine.

Najveći rizik po kompaniju je, kako se konstatuje u izvještaju, mogućnost da dužnici ne izmire u potpunosti i na vrijeme dugovanja, što bi rezultiralo finansijskim gubitkom za Aerodrome čiji je glavni dužnik Montenegro Airlines sa dugom od 27.952.130 eura.

“To ukazuje i na najveći kreditni rizik društva posebno ako se ima u vidu nestabilna likvidnost domaćeg avio-prevoznika i po tom osnovu enormna prekoračenja ugovorenog roka plaćanja. U 2018. godini je nastavljen problem naplate od kompanije Montenegro Airlines na način što nijesu plaćali usluge zemaljskog opsluživanja i nije su prenosili sredstva od putničkog servisa, koji je kroz putnu kartu Montenegro Airlinesa naplaćen od putnika, a prihod je aerodromskog preduzeća”, ističe se u izvještaju.

Nacionalni avio-prevoznik je Aerodromima prošle godine uplatio 2.175.024 eura, dok je dug od 2.862.324 eura otpisan na osnovu ugovora o opsluživanju.

“Preostali dug za 2018. godinu iznosi 3.216.494 eura od čega za 348.601 eura ne postoji obaveza plaćanja već taj iznos služi za kompenzaciju avio-karata zaposlenih. Iznos od 2.867.893 eura se odnosi na putnički servis, a ova potraživanja pokrivena su mjenicama”, navodi se u dokumentu.

Montenegro Airlines je 31. decembra kasnio više od 30 dana sa uplatom 19.632.325 eura duga Aerodromima, dok se kašnjenje manje od 30 dana odnosilo na iznos od 304.599 eura.

“Ako se izuzme nacionalni avio-prevoznik, društvo je dio ostalih potraživanja obezbijedilo novčanim depozitima, primljenim avansima i bankarskim garancijama dok se drugi dio potraživanja odnosi na inostrane avio-kompanije koje imaju redovne linije i sa kojima društvo ima dugogodišnju poslovnu saradnju i koje od prvog dana redovno izmiruju obaveze”, kaže se u izvještaju.

Drugu godinu zaredom oba aerodroma su premašila brojku od milion putnika, dok se saobraćaj odvijao ka 30-ak država i 68 destinacija.

Na Aerodromu Podgorica je od 1. januara do 31. decembra prošle godine opsluženo 7.959 vazduhoplova i 1.208.525 putnika, a na Aerodromu Tivat 6.815 aviona i 1.245.999 putnika. Zanimljivo je da je broj putnika u Podgorici porastao 15 odsto, a u Tivtu deset, dok je broj aviona na tivatskom aerodromu bio veći osam odsto, a u Podgorici šest.

“U odnosu na 2017. godinu, Crna Gora je preko aerodroma u Podgorici i Tivtu povezana sa 14 novih destinacija Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom i Brive La Gaillardeom, ukazuje se u izvještaju.

Znatan doprinos rastu saobraćaja, posebno na Aerodromu Podgorica, dalo je, kako se konstatuje, prisustvo niskobudžetnih avio-kompanija, čije se učešće u ukupnom saobraćaju konstantno povećava. U 2018. godini tri nisko tarifne kompanije Ryaniar, Wizziair i EasyJet su povezivale Crnu Goru sa 13 destinacija i obavile su 991 let na kojima je prevezeno 330.654 putnika.

Kada je u pitanju promet aviona na Aerodromu Podgorica, redovni prevoznici učestvovali su sa 66 odsto, dok su čarter letovi činili 34 odsto ukupnog prometa. Na Aerodromu Tivat dominantan je bio čarter saobraćaj sa 53 odsto učešća, dok je redovan saobraćaj pokrivao preostalih 47 odsto.

“U ukupnom saobraćaju u 2018. godini na crnogorskim aerodromima učestvovalo je 56 avio-kompanija, od kojih 11 u redovnom saobraćaju. Sa oba aerodroma se saobraćalo ka ukupno 70 destinacija”, ukazuje se u izvještaju.

Najveće učešće u prometu vazduhoplova imali su Montenegro Airlines 26,51 odsto, Air Serbia sa 11,38 odsto učešća, dok je na trećem mjestu bio Turkish Airlines sa 3,76 odsto učešća. Montenegro Airlines bio je lider i u prometu putnika sa učešćem od 25 odsto, Air Serbia je imala 10 odsto, Ryaniar 6,12, Wizz Air 5,47 i Turkish Airlines 5,43 odsto.

Prošlu godinu obilježio je dolazak Lufthanse, jednog od najznačajnijih avioprevoznika na svijetu, koji je uveo letove od Tivta ka Minhenu i Frankfurtu.

Vlada planira da ponudi aerodrome u Podgorici i Tivtu u zakup na 25 do 30 godina, uz startnu naknadu od 100 miliona eura. Koncesioni akt, koji je postao predmet nesuglasica u vladajućoj koaliciji, ove sedmice je treći put vraćen na doradu.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *